Kvalitetan san utječe na rast i pravilan razvoj djece stoga je za njih važno da pravilnu higijenu spavanja usvoje već u dojenačkoj dobi. Vještine i informacije koje djeca primjenjuju tijekom dana spajaju se poput dijelova slagalice dok spavaju i omogućavaju im fizički te mentalni napredak.Kada djeca ne spavaju dovoljno, smanjuje se trajanje REM faze sna koju je kasnije potrebno nadomjestiti tijekom drugih ciklusa spavanja. Cijeli taj proces može biti iznimno stresan zbog povećanog lučenja hormona kortizola te poremećenog lučenja hormona grelina i leptina koji reguliraju glad i sitost. Osim što pogoduje razvoju pretilosti kod djece, manjak sna rezultira razdražljivošću, slabijom koncentracijom, te u ekstremnim slučajevima može dovesti do epileptičkog napadaja, objasnila je neuropedijatrica izv.prof.dr.sc. Maša Malenica. „Jedna od češćih grešaka koje roditelji rade još u dojenačkoj dobi djece je buđenje usred noći kako bi ih nahranili te korištenje hrane kao alata za utjehu. Osim što time remete djetetovu rutinu sna, stvaraju plodno tlo za razvoj emotivnog prejedanja u kasnijem djetinjstvu“, tvrdi Malenica. Također napominje da je jedan od većih izazova s kojima se roditelji susreću utjecaj plavog svjetla pametnih uređaja na kvalitetu sna djece. Suprotno uvriježenom mišljenju, izv.prof.dr.sc. Malenica kaže da djeca ne bi trebala spavati uz bilo kakvo svijetlo, a ponajmanje uz svjetlo pametnog uređaja. Ono uzrokuje podražaj mrežnice koja zatim mozgu šalje signale, što rezultira nepravilnim lučenjem melatonina, hormona odgovornog za kvalitetan san. Za bolji san izv.prof.dr.sc. Maša Malenica savjetuje izbjegavanje teških obroka i večeranja iza 20 sati te smanjivanje velikih fizičkih aktivnosti netom prije spavanja. Ovisno o djetetovoj dobi, preporuča adekvatnu količinu sna koja kod starije dojenčadi iznosi 12 do 16 sati, dok djeca u dobi od jedne do dvije godine treba 11 do 14 sati sna. U dobi od tri do pet godina djeci se preporuča deset do 13 sati sna, školarcima devet do 12 sati sna, a adolescentima je potrebno osam do deset sati.Kako bi educirali i motivirali roditelje na zdraviji život i usvajanje dobrih navika, projekt Vrtim Zdravi Film te javnozdravstveni program PETICA – igrom do zdravlja pokrenuli su edukativnu inicijativu Inkubator Motivator. Osim o zdravoj prehrani, roditelji i djeca do sad su imali priliku naučiti o važnosti svakodnevne tjelovježbe te kvalitetne rutine sna. U posljednjem videozapisu koji izlazi 12. lipnja, diplomirani sociolog Bruno Šimleša govorit će o jednostavnim načinima na koje obitelji mogu usvojiti zdrave navike. Cijeloj obitelji omogućeno je lakše praćenje napretka u usvajanju zdravih navika putem besplatnog Dnevnika zdravih navika. Sadržaj natječaja vezan je uz teme edukativnih videozapisa, a roditelji se za sudjelovanje i odgovaranje na pitanja stručnjaka mogu inspirirati pomoću Vrtim Zdravi Film digitalne kuharice te Tanjura pravilne prehrane – Nutriporcija. Najkreativniji roditelji imaju priliku osvojiti vrijedne nagrade, a četvero najuspješnijih roditelja ambasadora ulazi u kulinarsko natjecanje zajedno s poznatim hrvatskim gastro majstorima povodom Međunarodnog dana kuhara.
CONVERSATION