OKRUGLI STOL: „KAKO POVEĆATI ODAZIV NA NACIONALNE PREVENTIVNE PROGRAME?“

PROJEKT NISI SAMA – EDUCIRAJ SE UZ ZDRAVU KAVU S NAMA 

Prema podacima HZJZ-a, maligne bolesti predstavljaju, uz kardiovaskularne, vodeći javnozdravstveni prioritet, istaknuto je na okruglome stolu „Kako povećati odaziv na nacionalne preventivne programe?“ u organizaciji udruge „Nismo same“. Na okruglom stolu koji je moderirao Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, govorili su: 

• doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. – voditelj Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina HZJZ-a 

• Akademik Miroslav Samaržija - koordinator NPR za rak pluća 

• Andrea Šupe Parun, dr. med. - koordinatorica NPP-a za rak dojke 

• prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med. - koordinator NPP-a za rak debelog crijeva 

• Miodrag Beneš, dr. med. - koordinator NPP-a za rak vrata maternice 

• Ivana Kalogjera - predsjednica udruge Nismo same 

Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170 000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, a rak je najčešći uzrok smrtnosti od kojeg umire svaki peti stanovnik Hrvatske. U 2021. godini umrlo je 13.206 osoba od raka, što je 20% više od europskog prosjeka. Po smrtnosti od raka smo na 5. mjestu u Europskoj uniji (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske); na 2. mjestu kod muškaraca i 7. kod žena. Potreba prepoznavanja onkološke skrbi jedan je od nacionalnih zdravstvenih i političkih prioriteta, a to je prepoznato i uvođenjem nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje raka. Svrha je smanjiti pojavnost i smrtnost od raka te produljiti i povećati kvalitetu života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj, na razinu zapadnoeuropskih država, što je smanjenje od oko 20 posto, odnosno 2648 manje umrlih osoba u jednoj godini. Razlike u stopama preživljavanja raka među državama članicama EU-a premašuju 25 posto. 

U Hrvatskoj se trenutačno provode preventivni pregledi za rano otkrivanje raka dojke, raka vrata maternice i raka debelog crijeva. Naime, te su bolesti među vodećim uzrocima smrti u Republici Hrvatskoj. Rak pluća također je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3000 novih slučajeva. Donošenjem Nacionalnog programa za prevenciju raka pluća otkrivaju se pacijenti u ranijim stadijima bolesti, čime će se povećati mogućnosti liječenja te ukupno preživljenje. 

Na okruglome stolu je istaknuto kako je važno pronaći načine za motivaciju građana da preuzmu aktivnu ulogu u nacionalnim preventivnim programima, a zdravstvena administracija mora raditi na osnaživanju zajednice, udruga bolesnika te da podrže pacijente. 

Provođenje nacionalnih preventivnih programa trebalo bi osigurati jednaku i jednakopravnu dostupnost zdravstvene zaštite i sveobuhvatne onkološke skrbi za oboljele i njihove obitelji stvaranjem okruženja u kojem svi imaju pristup najnovijim i najučinkovitijim metodama prevencije, dijagnostike i liječenja raka. Svim građanima Republike Hrvatske trebao bi donijeti kvalitetne informacije o zdravim životnim navikama i stilovima i doprinijeti održavanju tih navika u svakodnevnom životu. Pravovremenim i adekvatnim postupcima dijagnostike i liječenja malignih bolesti znatno će se doprinijeti povećanom preživljenju raka i kvaliteti života oboljelih i njihovih obitelji, čime će se smanjiti društveno breme raka. 

Okrugli stol o tome kako povećati odziv na nacionalne preventivne programe organizirala je udruga Nisi sama u sklopu projekta „Nisi sama-educiraj se uz zdravu kavu s nama“. Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda. 

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2019. zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a u 2020. umrle su 722 žene (stopa 34,7/100.000). U svijetu, prema podacima studije Globalnog opterećenja bolešću iz 2019., zabilježeno je više od 2 milijuna novih slučajeva raka dojke te više od 700.000 smrti od istog. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena. 

Prepoznavši veličinu ovog javno zdravstvenog problema, a sukladno preporukama Međunarodne agencije za istraživanje raka i Vijeća Europe te uzimajući u obzir i rezultate provedbe probira pojedinih zemalja Europske unije poput Finske, Švedske ili Nizozemske, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 29. lipnja 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke. Osnovna metoda probira je mamografija – rentgenski pregled dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. Svake dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi 50-69 godina. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena 4 ciklusa pozivanja, a u tijeku je peti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva na poziv prethodnog ciklusa je 36% (25-52% ovisno o županiji i godištu), a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na terenu. Udio testiranih osoba i dalje nije viši od 25% te još uvijek nije dostatan da se počnu ostvarivati dugoročni ciljevi Nacionalnog programa. U skladu s tim, potrebno je informirati o probiru i ovoj bolesti građane te intenzivirati neprekidnu edukaciju ali i sveobuhvatnu kampanju kojom će se popularizirati te promicati ovakav preventivni program. Najbolji je primjer susjedne Slovenije u kojoj je tijekom 5 godina smanjena pojavnost ovog raka za čak 21%, zahvaljujući visokom udjelu osoba koje obave ovaj jednostavan pregled stolice iz udobnosti svojeg doma. Također je i znatno veće neto 5 godišnje preživljenje oboljelih otkrivenih u ovom programu. 

Rak vrata maternice se u Hrvatskoj svaki dan dijagnosticira jednoj ženi, a svaki treći dan od njega umire jedna žena. Rak vrata maternice najčešće pogađa žene u dobi od 35 do 55 godina kada su mnoge od njih aktivno angažirane na poslu i u obitelji. Rano otkrivanje promjena stanica vrata maternice može uspješno spriječiti nastanak raka vrata maternice. Prepoznavši taj javnozdravstveni problem Ministarstvo zdravstva je pokrenulo Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici 15. srpnja 2010. godine, a s čijom se provedbom započelo 1. prosinca 2012. godine. Cilj programa je smanjiti pojavnost novih slučajeva i smrtnost od raka vrata maternice u Hrvatskoj kroz primjenu brzog i jednostavnog testa probira (Papa test i HPV test). Nakon početne provedbe prvog ciklusa pozivanja žena na probirne preglede, Nacionalni program raka vrata maternice je privremeno zaustavljen radi uvođenja poboljšanja u sklopu tehničkih infrastrukturnih elemenata programa, te je trenutno u tijeku provedba prve faze provedbe redefiniranog Nacionalnog preventivnog programa probira raka vrata maternice na području Virovitičko-podravske županije koji uključuje test na HPV kao primarni test probira. 

Donošenjem Nacionalnog programa za prevenciju raka pluća dijagnosticirat će se pacijenti u ranijim stadijima bolesti, čime će se povećati mogućnosti liječenja te ukupno preživljenje. Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3000 novih slučajeva. Nažalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Cilj Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća je ‘uloviti’ zloćudnu bolest prije metastaza, što znači da bi barem 80 posto oboljelih preživjelo dulje od pet godina. Danas, na žalost, oni koji se liječe od raka pluća, dolaze s uznapredovalom bolešću, kad je veličina tumora veća od dva pa i od deset centimetara i najčešće s metastazama. Njihovo je preživljavanje u 80 posto slučajeva godinu do dvije, unatoč liječenju. Probirom, niskodoznim CT-om, otkrivat će se mali tumori koji su operabilni, a time i uspješno liječeni operacijama. Budući da su gotovo 90 posto svih bolesnika s karcinomom pluća pušači ili bivši pušači, ciljana skupina za probir su pušači u dobi od 50 do 75 godina ili oni koji su prestali pušiti prije petnaestak godina, a pušili su godišnje tridesetak i više kutija cigareta. Dio Nacionalnog programa je i edukacija građana o štetnosti pušenja, što će uključivati i škole nepušenja, budući da još uvijek u Hrvatskoj puši više do 30 posto odraslih.