U golemim prostranstvima Konga čimpanze se suočavaju sa sve većom prijetnjom zbog krčenja
šuma, gubitka staništa i ilegalne trgovine divljim životinjama. Mnogi postaju siročad, ranjivi su, a
pred njima je sumorna budućnost. No zato je tu Jane Goodall, odlučna ne samo proučavati ta
veličanstvena stvorenja, nego im i pružiti drugu šansu za život.
Pogled u svijet Jane Goodall
Jane Goodall rođena je 3. travnja 1934. godine, a svoje je životno putovanje započela u Londonu. No
njezino su srce osvojile divljine Tanzanije. Naoružana nezasitnom strašću prema životinjskom
carstvu, krenula je u revolucionarnu ekspediciju proučavanja čimpanza u njihovom prirodnom
staništu. Njezin dolazak u Tanzaniju 1960. godine označio je početak znanstvene odiseje koja je
zauvijek promijenila istraživanja divljih životinja. Za samo nekoliko godina osnovala je kultni
istraživački centar Gombe Stream, koji je i danas okosnica proučavanja čimpanza.
Razgovor s Jane Goodall
Goodall se prisjetila svojeg iznimnog životnog putovanja. „Kad sam imala deset godina, sanjala sam o
životu s divljim životinjama u Africi i pisanju knjiga o njima“, prisjeća se. Unatoč skepticizmu mnogih,
nepokolebljiva potpora majke potaknula ju je da neumorno slijedi svoje snove. U Nacionalni park
Gombe Stream stigla je s 26 godina, spremna prkositi konvencijama i prigrliti nepoznato.
Njezin je pristup bio nekonvencionalan, vođen jedinstvenom perspektivom. „Proučavala sam
životinje drugačije od ostalih“, objašnjava. U vrijeme kad je vladala znanstvena krutost, Goodall se
usudila imenovati čimpanze koje je istraživala, naglašavajući njihove osobnosti i emocije. To
odstupanje od normi omogućilo joj je da otkrije svijet u kojemu čimpanze dijele osobine koje su
dotad smatrane isključivo ljudskima.
„Najviše se ponosim time što pomažem ljudima da shvate da su dio životinjskog carstva“, otkriva.
Svojim je radom premostila jaz između vrsta, otkrivajući nevjerojatne sličnosti koje nas povezuju s
našim rođacima primatima. Od ljubljenja i maženja do držanja za ruke i pružanja umirenja,
ponašanje čimpanza podsjeća na naše, što potvrđuje našu povezanost.
Kad su je pitali koje čimpanze nikad neće zaboraviti, lice joj se ozarilo kad se prisjetila Davida
Sivobradog, prve čimpanze koja je izgubila strah od nje. David je ušao u povijest demonstrirajući
vještine izrade alata, što je bio revolucionarni trenutak koji je redefinirao naše razumijevanje
životinjske inteligencije. Čimpanza Mel dirnula ju je u srce svojom pričom o preživljavanju. Mel je
ostao siroče s tri godine, no svi su se iznenadili kad ga je usvojio Spindle, 12-godišnji mužjak s kojim
nije bio obiteljski povezan. Taj izvanredan prikaz suosjećanja i skrbi nadišao je biološke granice i
ostavio dubok trag na Goodall.
Ali njezin je rad otkrio i mračnije istine. „Nažalost, sposobni su i za određenu vrstu rata“, kaže s
primjesom tuge. Goodallina zapažanja razbila su iluziju o mirnom društvu čimpanza, otkrivajući
složeni spektar ponašanja, i nasilnog i suosjećajnog.
Nasljeđe učenja i suosjećanja
Ostavština Jane Goodall nadilazi znanstvena otkrića; to je nasljeđe suosjećanja, otpornosti i
neumorne znatiželje. Njezino je životno putovanje redefiniralo naš odnos prema životinjama,
potičući nas da ih ne promatramo kao neka daleka bića, nego kao članove zajedničkog živog svijeta.
Svojim neumornim naporima pokazala je da razumijevanjem životinja koje dijele naš planet stječemo
uvid i u vlastitu narav, što jača empatiju i volju da zaštitimo dragocjene stanovnike Zemlje.
Priča Jane Goodall podsjetnik je da svaki pojedinac, čak i u skeptičnom okruženju, može promijeniti
svijet svojom strašću i bezgraničnom željom za znanjem. Čimpanze je od običnih bića pretvorila u
veleposlanike razumijevanja, otkrivajući njihove nevjerojatne priče koje se odvijaju u srcu divljine.
Za više informacija o programu Viasat Nature, posjetite www.viasatnature.com.hr
Pratite na https://www.facebook.com/ViasatNatureHR
CONVERSATION