Još u kolovozu objavljeni su zapisnici srpanjskog Federalnog odbora za otvoreno tržište ili
FOMC-a (glavno tijelo američkih federalnih rezervi za monetarnu politiku).
Većina predstavnika odbora primijetila je značajne inflacijske rizike u pozadini snažnijih
gospodarskih perspektiva SAD-a. To služi kao argument u korist duljeg zadržavanja
kontrakcijske monetarne politike i mogućeg sljedećeg povećanja stope za 25 baznih bodova.
Lihvarstvo ili usluga "zajma uz kamatu" pojavila se davno prije pojave novca, a stav društva
prema ovoj djelatnosti uvijek je bio dvosmislen. Dakle, vijest o američkom dugu na kreditnim
karticama koji premašuje rekordnih 1 bilijun dolara nije mogla a da se ne nađe u vrhu vijesti.
Mediji vole takve teme i sa zadovoljstvom ih promoviraju. Na prvi pogled, situacija se čini
žalosnom: obujam dugova raste, ključna stopa (kamatna stopa po kojoj banke posuđuju novac
od drugih banaka ili američkih Federalnih rezervi) je dosegla maksimum u 20 godina, ali
gospodarstvo ne pada - za sada. Dakle, koliko je stvarna opasnost za američko stanovništvo?
Hajdemo probati shvatiti.
Prvo, vrijedi razmotriti strukturu duga građana SAD-a: 70% je hipotekarnih dugova, 9% su auto
krediti, isti postotak otpada na studentske kredite, 6% su kreditne kartice, a 5% je sve ostalo.
Zbog svog malog udjela, dug po kreditnim karticama nije strukturni problem američkog
gospodarstva. Istodobno, 88 posto potrošačkih kredita uzeto je u vrijeme niskih kamata, pa
kamatni prihod stanovništva raste sporije od ključne stope.
Drugo, u apsolutnim iznosima, ukupna struktura duga u drugom tromjesečju 2023. godine
dosegla je 17,06 bilijuna dolara. Međutim, ove brojke treba dobro usporediti kako bi se
adekvatno procijenila situacija. Dakle, ako je na kraju 2019. dug Amerikanaca po kreditnim
karticama iznosio 927 milijardi dolara s američkim BDP-om od 21,8 bilijuna dolara, neto
imovinom kućanstva od 110 bilijuna dolara i neto vrijednošću nekretnina od 19,4 bilijuna
dolara, a na kraju drugog kvartala 2023. te su brojke porasle na 1,02 bilijuna dolara, 27 bilijuna
dolara, 141 bilijun dolara i 28,7 bilijuna dolara.
Tako je dug u dvije i pol godine porastao za 8%, dok su BDP i imovina stanovništva porasli od
23% do 48%. Kamatni izdaci stanovništva iz raspoloživog dohotka manji su od 10%. Za
usporedbu: tijekom globalne financijske krize 2008. ta je brojka premašivala 13%.
Svaki investitor jednostavno mora biti sposoban bez emocija percipirati informacije, ma koliko
ih medijski naslovi nastojali izazvati i ma koliko ih instinkti na to tjerali. Glavni zaključak je da
gospodarstvo raste brže od duga po kreditnim karticama, što čini situaciju jako ugodnom.Ovo signalizira snažan trend u bankarskom poslovanju za potrošače, pa bi netko mogao htjeti
ulagati u financijski sektor uz pomoć The Financial Select Sector SPDR Fund (XLF) ETF. Od
početka godine ovim se fondom trguje na nuli, što ga čini atraktivnim s obzirom na relativnu
vrijednost imovine. Gledajući određene tvrtke, jasni favoriti sektora su Visa (V) i Mastercard
(MA), kao i najveće banke usmjerene na potrošače, Bank of America (BAC) i Wells Fargo (WFC),
budući da su njihove bilance puno bolje zaštićene od kamatnog rizika malih i srednjih banaka.
CONVERSATION