Atlas manjega svijeta nastao je u nakladi zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, a uz predstavljanje ove vrlo osobne publikacije koja se referira na bogatu kulturološku, muzejsku i arhivsku baštinu, uzvanici su mogli, u prisustvu autora, neposredno doživjeti i njegova nova djela. Vehabović, umjetnik u zbirci Albertine Modern u Beču, predstavio je svoje prve kolaže u karijeri, te su u samom predstavljanju sudjelovale i kustosice Adriana Belay i Nicole Sheyerer.
“Od 2019.godine Zlatan Vehabović radi na svom ciklusu radova crpeći inspiraciju ne samo u postavu, već i povijesti te fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Uvidom u depo muzeja s više od 100 000 predmeta, Vehabović je upoznao bogatstvo repozitorija muzeja, ali i imao jedinstven uvid u hrvatski umjetnički i povijesni kontinuitet. Rezultat je izložba Atlas manjeg svijeta gdje autor kroz formu kolaža nudi potpuno originalno čitanje fundusa najvećeg hrvatskog muzeja. Interpretacijom manje poznatih radova, arhivskog materijala, kao i fotografija hrvatskih
“U zbirci Muzeja susretao sam se s različitim artefaktima, sa slikama, ali i sa skulpturama i trodimenzionalnim predmetima. Kako bih mogao slikati slike, raditi s plošnim materijalom, posegnuo sam za digitalnim foto arhivom muzeja. Raznoliku sam zbirku tako sveo na dvodimenzionalne činjenice, podredio sam je, pod navodnicima, svojim vlastitim potrebama. Moj je senzibilitet određivao što će se s čime spojiti, pa je usput sigurno i odao što o tom materijalu mislim. Nipošto nije slučajno da se Vulpeov dizajn susreće s Grčevićevom fotografijom, da je mali Chromosov ličilac u dosluhu s malim gibonima iz zoološkog vrta. I da se sve to zbiva pred nekim „slajdom“ koji prikazuje šumu u snijegu. Zašto sve to skupa koegzistira, na to nemam jasan i izravan odgovor. Mogu međutim reći da je u tom cijelom kreativnom procesu primarno bilo odbacivanje a ne prihvaćanje. Materijal je izvirao iz kaosa te vlastitom inercijom sugerirao kontraste koji su čekali moju prosudbu.” objasnio je sam umjetnik na otvorenju.
“Zlatan Vehabović je etablirani umjetnik čiji se radovi nalaze u tri značajne zagrebačke i bečke muzejske zbirke, one Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te Albertine Modern u Beču. Ovom inauguralnom izložbom, u bečkoj Galeriji DIT., aktualiziramo njegovu prisutnost u srednjoeuropskom krugu te stvaramo prostor dijaloga s kustosima koji su izrazili veliki interes za predstavljanjem Vehabovićevog opusa u Beču.” izjavila je Vanja Žanko, predsjednica platforme Nomad.
Izložba se može razgledati do 24. rujna, a zatim će se zajedno s monografijom Atlas manjega svijeta prezentirati i u sklopu Artupunkture - jedinstvenog projekta Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, u zagrebačkoj Uraniji — prostoru kreacije.
O UMJETNIKU
Zlatan Vehabović živi i radi u Zagrebu, a rođen je u Banjoj Luci, BIH, 1982. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje i predaje. Važnije izložbe održane su mu u zagrebačkome MSU-u, NMMU-u, splitskoj Galeriji umjetnina, dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji, Gradskome muzeju Mainza i Centru za suvremenu umjetnost Hudson Valley. Radovi su mu dio zbirki zagrebačkoga MSU-a, Albertine u Beču, Zbirke Europske središnje banke u Frankfurtu, Zbirke Europskoga parlamenta u Bruxellesu, zbirke Erste Fragments u Zagrebu, Zaklade Lauba u Zagrebu, Zbirke Maistra u Rovinju i Zaklade obitelji Eileen S. Kaminsky u New Yorku.
O KUSTOSICAMA
Adriana Belay, rođena u Zagrebu, studirala je kulturni menadžment na New School, lociranoj u Parizu i New Yorku. Nakon toga je studirala na London School of Economics. Njezina posvećenost organizaciji razmjena međunarodnih izložbi donijela joj je ulogu kustosice za izložbe Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Osmislila je skupne izložbe Šezdesete u Hrvatskoj i Orašar, kao i samostalne izložbe Aleksandra Rodčenka, Tiepola, Matka Vekića i Matjaža Počivavšeka. Surađivala je s kulturnim institucijama širom svijeta, uključujući i one u Sjedinjenim Državama, Sloveniji, Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Rusiji i Kini. Adriana je autorica više od stotinu autorskih članaka i nadglednica vinarije dvorca Belaj.
Nicole Sheyerer, rođena u Salzburgu, studirala je filozofiju i političke znanosti na Bečkome sveučilištu. Od 2000. radi kao kritičarka umjetnosti, redovito pišući za bečki časopis Falter i često za novine Der Standard. Piše i priloge za publikacije poput Frankfurter Allgemeine Zeitunga, gdje se bavi tržištima umjetnosti, galerijama, umjetničkim sajmovima i dražbama. Pisala je i za umjetničke časopise kao što su Frieze i Monopol. Nicole radi kao predavač na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču. Godine 2021. nagrađena je Austrijskom državnom nagradom za kritiku.
O PARTNERIMA NA PROJEKTU
Nomad je platforma koja doprinosi izgradnji i promicanju suvremenog kulturnog diskursa. S posebnim zanimanjem za interdisciplinarne suradnje, naše djelatnosti obuhvaćaju organizaciju financiranja, upravljanje proračunom, produkciju izložaba i publikacija, oblikovanje zbirki te promoviranje umjetnika. Nomad je prihvatio izazov povezivanja svjetova umjetničkih institucija, filantropskih zaklada i neprofitnih organizacija s kritičkim javnim uslugama umjetnika. Nomad je osnovala Vanja Žanko 2014., od 2017. do 2021. vodila ga je Jelena Tamindžija Donnart, a od 2021. nadalje to čini novi ženski rukovodeći tim: Ana Petričić Gojanović, Andrea Šarić, Daria Darmaniyan, Dora Zane, Jelena Tamindžija Donnart i Vanja Žanko.
editions of solidarity & care, osnovali su 2022. Nevena Janković, Strahinja Spasić i Vanja Žanko. Riječ je o platformi za produkciju, prezentaciju i promociju različitih izdanja. Njihov projekt znači zajedničku posvećenost dugoročnoj podršci umjetnosti koja istražuje političke sustave i sfere meke sile. Prvo dio koji prikazuje umjetnicu Jasminu Cibic objavljen je 2022., a aktualni prikaz bavi se Zlatanom Vehabovićem. Svako umjetničko predstavljanje nastavlja se na domaću veliku samostalnu izložbu dotičnog umjetnika ili umjetnice i premošćuje granice između tradicionalnih institucija i najsuvremenijih projektnih prostora, promatrajući gradski pejzaž kao mogući univerzum suradnje.
Galeriju DIT. je osnovala je Tanya van Breda Vriesman 2022. To je mjesto koje podiže svijest o kreativnosti kao vidu opipljive nade. Osmišljavajući intimne izložbe, razgovore i okupljanja, predstavlja živo čvorište u krajoliku bečke umjetnosti i spaja različite zajednice u bliskim razmjenama iskustava utemeljenima na obostranoj brizi i solidarnosti s obzirom na nesigurnost životnih uvjeta.
Artupunktura - jedinstveni projekt Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, pokrenut 2021. godine, predstavlja platformu za kulturu i umjetnost, gdje se zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama Zagreba želi probuditi njegovu vitalnu energiju. Njeno treće izdanje ove jeseni, između ostalog, donosi i prezentaciju monografije Atlas manjeg svijeta Zlatana Vehabovića, koja će se nakon Beča, predstaviti u zagrebačkoj Uraniji.
CONVERSATION