Budućnost bankarskog sektora je neizvjesna i ovisit će o tzv. "Velikoj bankarskoj tranziciji" te će financijske institucije morati uložiti više napora kako bi spremno dočekale buduće trendove. Iako se u prethodnoj godini dobit bankarskog sektora povećala za oko 280 milijardi dolara, tri ključne komponente bankarstva prolaze temeljite promjene, a tehnologija će te promjene u budućnosti samo još dodatno ubrzati. Banke imaju povijesnu priliku za tranziciju u područjima bilance, transakcija i plaćanja, a ta će promjena biti određena s četiri ključna globalna trenda – makroekonomskom klimom, tehnološkim napretkom, proširenim i produbljenim regulatornim nadzorom netradicionalnih financijskih institucija te promjenama u prirodi sistemskog rizika. Ovo su samo neki od zaključaka McKinseyjevog godišnjeg pregleda globalnog bankarstva za 2023. godinu.
Iako financijske institucije imaju razloga biti zadovoljne jer, uz velike razlike između institucija i država, generalno ostvaruju rekordnu dobit u više od desetljeća, nadolazeće promjene im se napretkom tehnologije sve brže približavaju i bit će im ključno pripremiti se na njih. Naime, budućnost bankarskog sektora trenutno je neizvjesna te ovisi o putanji onoga što nazivamo "Velika bankarska tranzicija". Ona označava promjenu iz tradicionalnih banaka prema netradicionalnim institucijama i dijelovima tržišta koji zahtijevaju manje kapitala i često su regulirani na različite načine.
Dobit i stopa povrata kapitala rastu dok procjene vrijednosti stagniraju
Globalno gledano, rastuće kamatne stope potaknule su neto kamatne marže, što je posljedično povećalo dobit i povrat kapitala te se dobit banaka u 2022. godini povećala za oko 280 milijardi dolara. Također, porastao je i ROE (return on equity tj. povrat kapitala) koji je 2010. godine u prosjeku iznosio 9 posto dok je u prethodnoj godini narastao na 12 posto te se očekuje da će u tekućoj godini iznositi 13 posto. U isto vrijeme procjene vrijednosti i dalje stagniraju, s omjerom cijene prema knjigovodstvenoj vrijednosti od 0,9 u prethodnoj godini, što se nije promijenilo još od 2008. godine.
Banke imaju priliku za tranziciju, ali će morati pojačati svoje napore kako bi se prilagodile budućim trendovima
Tzv. "Velika bankarska tranzicija" označava povijesnu prekretnicu za banke. Tri ključne komponente bankarstva – bilanca, transakcije i plaćanja trenutno prolaze tranziciju iz tradicionalnih banaka prema netradicionalnim institucijama i prema dijelovima tržišta koji zahtijevaju manje kapitala i koji su često različito regulirani.
Više od polovice globalne bilance već je prošlo ovu tranziciju (u SAD-u 75 posto sredstava sada u sustav ulazi izvan bilanci banaka, a u Europi oko 55 posto) i za očekivati je da će tehnologija samo ubrzati daljnje promjene. Transakcije i plaćanja također se mijenjaju i to je vidljivo u podatku da su specijalisti za obradu digitalnih plaćanja potrošača povećali svoj udio za više od 50 posto između 2015. i 2022. godine. Također, specijalizirani subjekti u kapitalnim tržištima držali su 59 posto kapitala u 2022. godini naspram 44 posto u 2015. godini.
Banke svih vrsta sada imaju povijesnu priliku za tranziciju u područjima bilance, transakcija i plaćanja, te će ova tranzicija biti određena s četiri ključna globalna trenda. Ti trendovi su makroekonomska klima, tehnološki napredak (uključujući Generative AI), proširen i produbljen regulatorni nadzor netradicionalnih financijskih institucija te promjene u prirodi sistemskog rizika.
"One banke koje u svojem poslovanju stave fokus na korištenje prednosti tehnologije i umjetne inteligencije, prilagodbu bilance, skaliranje ili napuštanje transakcijskog poslovanja te unapređenje distribucije i prilagodbu promjenjivim rizicima mogle bi lakše proći kroz ovaj proces tranzicije koji se za sve financijske institucije nalazi odmah iza ugla", zaključio je Tomislav Brezinščak, Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.
CONVERSATION