Hrvati
većinom podržavaju jačanje gospodarskih odnosa s Kinom
Ne samo zapadni donositelji odluka, nego i srednjoeuropska javnost podijeljena je oko toga kako upravljati gospodarskim odnosima s Kinom. Anketa koju je proveo CEPER u 12 zemalja regije pokazuje da ne postoji jasna potpora građana niti za jačanje niti za slabljenje gospodarskih veza s Narodnom Republikom. Relativna većina je za bližu ili nepromijenjenu suradnju, dok prekid veza nije za srednjoeuropske građane.
Inicijativa Pojas i put Narodne Republike Kine
u rujnu je obilježila svoju 10. obljetnicu. Tijekom proteklih desetljeća,
zahvaljujući toj inicijativi i drugim projektima, razvile su se snažne
gospodarske veze između srednje Europe i Kine. Prema Eurostatu, Kina je bila najveći partner
EU-a s najvećom vrijednošću izvoza 2022. Dok je 2002. uvoz iz Kine iznosio
7,8% ukupnog uvoza robe EU-a, do 2022. 20,9% uvoza EU-a potjecalo je iz Kine.
Postoji rastuća međuovisnost između europskih država članica i azijske zemlje s
kojom se zapadni donositelji odluka pokušavaju uhvatiti u koštac strategijom
smanjenja rizika.
CEPER je proveo ispitivanje javnog mnijenja
u 12 srednjoeuropskih zemalja kako bi bolje razumio što srednjoeuropski građani
misle o odnosu svoje zemlje i Kine. Po 1000 ispitanika iz svake od 12
proučavanih europskih zemalja upitano je podržavaju li jačanje ili slabljenje
gospodarskih veza između Kine i njihove zemlje. Odgovarajući na ovo pitanje,
ispitanici su mogli birati između podrške slabljenju ili jačanju gospodarskih
veza između Kine i njihove zemlje ili želje da gospodarske veze ostanu
nepromijenjene na sadašnjoj razini.
CEPER je pronašao podjelu između sjevera i juga
po pitanju Kine. Postoji 6 srednjoistočnoeuropskih (uglavnom južnih) zemalja u
kojima relativna većina javnosti podržava jačanje gospodarskih odnosa s Kinom,
dok u još 3 regionalne (uglavnom sjeverne) zemlje relativna većina podržava
zadržavanje gospodarskih odnosa na sadašnjoj razini.
Bugarska i zemlje bivše Jugoslavije pripadaju
prvoj skupini. Jačanje gospodarskih veza s Kinom želi 50% Crnogoraca, 48% Srba
i 49% Slovenaca. I u Hrvatskoj (38%), Sjevernoj Makedoniji (33%) i Bugarskoj
(42%) najveći udio ispitanika podržava jače gospodarsko povezivanje. 34%
ispitanika iz Sjeverne Makedonije, zemlje kandidata za EU i članice NATO-a,
nije moglo (ili je odbilo) odgovoriti na ovo pitanje.
Zemlje s opreznijim stavom prema Kini imaju
jače odnose sa SAD-om. U Rumunjskoj 42%, u Slovačkoj 47% i u Češkoj 49%
stanovništva ne bi promijenilo trenutnu razinu gospodarskih veza s Kinom.
Odnosno, ne bi ni produbili, ni oslabili trgovinske odnose s Narodnom
Republikom. Među njima je rumunjsko društvo najkritičnije: 35% Rumunja želi
oslabiti ekonomske odnose s Pekingom, što je 11 postotnih bodova više nego u
bilo kojoj drugoj zemlji u regiji.
Postoji i treća, prilično neodređena skupina
srednjoeuropskih zemalja. U tim zemljama jaz između onih koji preferiraju
'ekonomičnije odnose' i onih koji se zalažu za nepromijenjene odnose nije
značajan. U Austriji je razlika samo 8, u Poljskoj 7, a u Mađarskoj 1 postotni
bod. Niti jačanje, niti slabljenje ili zadržavanje ekonomskih odnosa
nepromijenjenima nema više od 40% podrške u tim društvima. Za dublje odnose
zalaže se 28% Austrijanaca, 34% Mađara i 27% Poljaka. 22% Austrijanaca i
Mađara, dok 13% Poljaka želi slabije trgovinske odnose s Kinom.
Općenito, slabljenje veza s Kinom nije podržano ni u jednoj od proučavanih zemalja. Većina ispitanika cijeni gospodarske veze s Kinom i – posebno u južnijim zemljama u regiji – vidi potencijal u širenju trgovinskih odnosa. Međutim, to ne znači da strategija smanjenja rizika ne bi bila popularna. Pitanje je samo što to točno znači.
Metodologija
Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u 12 zemalja srednjoeuropske regije: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 21. kolovoza i 8. rujna 2023. (u listopadu 2023. u Mađarskoj). Istraživanje je provedeno telefonom (osobno u Srbiji i Crnoj Gori) s 1000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.
O CEPER-u
CEPER je robna marka CEPER Group GmbH. Akronim
CEPER je skraćenica Srednjoeuropske perspektive. Područje ekspertize CEPER-a su
srednjoeuropski poslovi, tvrtka svojim klijentima nudi praćenje medija,
istraživanje tržišta i ankete iz regije.
CONVERSATION