Rezultati istraživanja su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu te kako pozitivno djeluje na njihovo mentalno zdravlje, a pozdravljaju i činjenicu kako danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije
Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) predstavila je u utorak u prostorijama HUP-a
u Zagrebu Istraživanje o navikama
slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno u srpnju ove
godine od strane agencije Hendal. Istraživanje, drugo po redu i jedino ovakvo
provedeno u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo koliko je važna uloga glazbe u
našim životima.
„Istraživanje
je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz
kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih
glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi
ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, a s obzirom na značajnu povezanost
mlađe populacije s glazbom posebnu važnost dali smo ispitivanju mladih u dobi
od 12 do 15 godina“ istaknula je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske
udruge te dodala kako su „rezultati ovog istraživanja utoliko značajniji i
jer ih je moguće komparirati s rezultatima istog istraživanja provedenog 2018.
godine.“
Rezultati
su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu slušajući je 16,4 sata
tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na
njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina
za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5
različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih
glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan
streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i
konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša
glazbu na plaćenim streaming servisima). Mladi od 12 do 15 godina pokazuju
nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube
streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također,
među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.
Radio i plaćeni servisi
imaju najveći udio svakodnevnih korisnika – oko 80%, a i dalje je besplatno
streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe.
Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu
dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput Youtube-a.
Do nove glazbe Hrvati dolaze putem radija,
besplatnog video streama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako im je
glavni izvor za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na
Tik Toku.
Hrvatski
građani podjednako slušaju domaću i stranu glazbu, dok glazbu iz regije sluša
oko 42% ispitanika. U uzorku mladih veći je udio slušanja strane glazbe u
odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna
glazba (a kod mladih i hip-hop).
Dodatno, 73%
ispitanika navodi i kako im je poznat pojam intelektualnog vlasništva te se
slažu s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti
od svog rada. Oko polovice ispitanika (značajno više nego u 2018.) slaže se i
kako zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na
kulturu i kreativnost.
„Cijela kreativna
industrija kojoj glazba pripada značajno sudjeluje u hrvatskoj ekonomiji. Ono
što nedostaje je strategija za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i
sustavno promišljanje kako joj pomoći i još snažnije razvijati. Mi u HUP-u
ćemo ustrajno raditi da u tome pomognemo svim akterima u kreativnim i kulturnim
industrijama“, istaknula je Irena
Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Nakon
predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Glazba
i identitet: kako glazba oblikuje naše živote?“ koja je okupila
relevantne dionike iz područja autorskog i srodnih prava, gospodarstva,
znanosti i glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali Jasminka Martinović,
direktorica granske udruge Kreativnih i kulturnih industrija pri HUP-u, Dario
Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik
Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača i predsjednik Upravnog odbora
IMPALE (Europske udruge nezavisnih glazbenih izdavača), Nenad Marčec,
glavni direktor ZAMP-a, Marko Kutlić, autor i glazbenik te Marija
Žagmešter Kemfelja sa odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog
sveučilišta, dok je razgovor moderirala novinarka Ivana Brkić Tomljenović.
Cjelokupne rezultate Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj
možete pronaći na sljedećem linku.
CONVERSATION