Hrvatska u svijetu prednjači po postotku smrti uzrokovanih „tihim ubojicom“

Hrvatska liga za hipertenziju okupila je stručnjake koji su dali svoj pogled na stres – sveprisutni demon, jedan od glavnih uzroka arterijske hipertenzije

Konferencija u organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju  „Lov na Tihog Ubojicu - Stres Sveprisutni Demon“, koja se održala 9. studenog na Medicinskom Fakultetu u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, stvorila je velik interes te privukla mnogobrojan auditorij sastavljen od građana, medija i stručnjaka iz područja zdravstva. Cjelodnevni događaj posvećen arterijskoj hipertenziji i utjecaju stresa na istu, okupio je paneliste iz različitih industrija te su se dotaknule teme od javnog interesa. To je bila prilika za istraživanje uzroka, utjecaja i liječenja stresa koji „potiče“ ovu ozbiljnu, ali često prekasno prepoznatu, bolest. Simptomi se najčešće neprimjetno razvijaju tijekom godina, bez ikakvih znakova ili simptoma, a kasnije dovode do ozbiljnih komplikacija poput srčanih bolesti, moždanog udara, oštećenja bubrega i drugih problema s organima. Naime, arterijska hipertenzija je zaslužna za preko 40% smrti godišnje u Hrvatskoj, a oko 30% stanovnika Hrvatske boluje od hipertenzivnih bolesti, što nas svrstava u nezavidno društvo najmanje svjesnih država po pitanju tretmana „tihog ubojice“, te čini ovu konferenciju još važnijom za sveopće zdravlje stanovništva.

Uvodni program, gdje se publiku upoznalo s recentnim rezultatima nacionalne studije EH-UH 2 (Epidemiologija hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj) i MMM projekta (Maj Mjesec Mjerenja), otvorili su prim. dr. med. spec. Krunoslav Capak, epidemiologinja dr. med. Verica Kralj, dr. med. Valerija Bralić Lang i dr. sc. Mirjana Mihalić uz moderatora i organizatora konferencije, akademika Bojana Jelakovića - voditelja oba projekta - i profesorice Marijane Braš. Pričalo se o prevalenciji, svjesnosti, liječenju i kontroli arterijske hipertenzije te kasnije i samom stresu - jednom od glavnih uzročnika bolesti. Naglašena je uloga liječnika obiteljske medicine, medicinskih sestara i ljekarnika, te nužnost pravih preventivnih programa kojih nema u Hrvatskoj, a akademik Jelaković naglasio je svoje očekivanje da će se i Ministarstvo zdravstva aktivnije posvetiti arterijskoj hipertenziji i programu smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli.

Svaki panel stavio je težište na različite vrste stresa koje su zaslužne za javljanje povišenog tlaka. Teme su redom bile: Žene i stres, Životne navike i stres, Stres na poslu/burnout, Digitalna transformacija i stres, Stres uslijed klimatskih promjena i utjecaj na arterijsku hipertenziju i ukupan rizik, Hipertenzija bijele kute i maskirna hipertenzija kao biljezi prisutnoga stresa. Nepotrebno je istaknuti kako su svi uključeni panelisti, poput akademika Davora Miličića, dopredsjednika HAZU, akademkinje Vide Demarin (tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU-a), dr. sc. nutricionizma Eve Pavić, voditeljice centralnoga HRT-ovog Dnevnika Nike Marjanović Zulim te mnogih drugih, cijenjeni stručnjaci u svojem području te su ovom prilikom dali novi pogled na stres i hipertenziju.

Akademik Bojan Jelaković odlučno je izjavio da je „arterijska hipertenzija, bez ikakve dvojbe, glavni javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i trebala bi biti među glavnim zadacima svih koji su zaduženi za zdravlje nacije. Na ovoj konferenciji u organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju raspravljano je o stresu kao sveprisutnom demonu i jednom od važnih čimbenika rizika za nastanak, održavanje, ali i liječenje arterijske hipertenzije. U Hrvatskoj, kao ni u većini država, na žalost nema pravih primarnih preventivnih programa, a svi podaci ukazuju koliko je to zaista potrebno. Hrvatska liga za hipertenziju postavila je model koji vrlo dobro funkcionira i trebalo bi se navedenu inicijativu postaviti kao nacionalni model za sadašnjost, a ne budućnost. Ponavljam, iskreno se nadam da će se i Ministarstvo zdravstva aktivnije posvetiti arterijskoj hipertenziji i programu smanjivanja prekomjernoga unosa kuhinjske soli koji je ostvario veće uspjehe od programa brojnih razvijenijih država.“

Tema kojom je cijela konferencija započela, program 70/26, od velike je važnosti za borbu s arterijskom hipertenzijom. Zašto baš ta dva broja? S obzirom na prethodno istaknute poražavajuće podatke, cilj je Hrvatske lige za hipertenziju da do 2026. godine 70% liječenih bolesnika s arterijskom hipertenzijom bude kontrolirano (otkriveno i u procesu liječenja). Upućen je poziv svim liječnicima i svim zdravstvenim radnicima da se uključe, proučavanjem sadržaja i osvještavanjem pacijenata o svim temama koje se nalaze na web stranici Hrvatske lige za hipertenziju.

Cilj konferencije bio je podići svijest o ovoj ozbiljnoj javnozdravstvenoj prijetnji i promicati preventivne mjere za njezinu kontrolu i prevenciju, a organizatori su zadovoljni velikim odazivom i odličnim raspravama o „tihom ubojici“ i njegovim uzročnikom „sveprisutnim demonom“. Posebna zahvala glavnim sponzorima, Berlin Chemie Menarini i Servier, tvrtkama koje podržavaju podizanje svijesti o hipertenziji, ubojici broj 1.