Izazovna znanstvena studija ugledne politologinje Mirjane Kasapović
· Uzbudljiva,
popularno napisana i znanstveno utemeljena studija Zbogom
postjugoslavenstvu! pridonijet će raspravama o povijesnome revizionizmu u
Hrvatskoj te znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji Jugoslavije
· Predstavljanje
te važne i zanimljive knjige u kojoj se Jugoslavija naziva „najneuspješnijom
europskom državom 20. stoljeća” održat će se u petak, 12. travnja, u 12 sati u
Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu
·
Nema nikakve sumnje da će nova studija Mirjane Kasapović
– proširena i razrađena verzija istoimena članka koji je prošlog proljeća izazvao
puno rasprava u medijima – u rekordnom roku postati hrvatska publicistička
uspješnica
Jugoslavija je bila najneuspješnija europska država 20.
stoljeća. Nema države u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od
prosinca 1918. do siječnja 1992., dvaput nastala i dvaput se raspala u moru
krvi vlastitih stanovnika — u svjetskim, međudržavnim i građanskim ratovima
svojih „južnoslavenskih plemena” i svojih „bratskih naroda i narodnosti”.
Tom izazovnom tvrdnjom započinje uzbudljiva, popularno
napisana znanstvena studija Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji
hrvatske politike i društva ugledne hrvatske politologinje i umirovljene
sveučilišne profesorice Mirjane Kasapović. Njezino važno, znanstveno utemeljeno
djelo bit će predstavljeno u petak, 12. travnja, u 12 sati u Velikoj dvorani
Školske knjige (Masarykova 28) u Zagrebu. O knjizi će govoriti Dražen Budiša, izv. prof. dr. sc. Zlatko
Begonja, Gordan Malić i dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske
knjige. Svečanost će voditi Zrinka Turalija i urednik dr. sc. Deniver Vukelić,
a ulomke iz djela kazivat će glumac Vedran Mlikota.
„Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih
47 godina — zajedno su opstale manje od prosječnoga životnog vijeka europskih
građana. Isprobani su svi ekonomski i politički aranžmani da se ta država
očuva: bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska,
unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva
desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku,
neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo”, ističe u predgovoru studije dr.
sc. Mirjana Kasapović.
Nema nikakve sumnje da će njezina knjiga Zbogom
postjugoslavenstvu! u rekordnom roku postati hrvatska publicistička
uspješnica. Riječ je o proširenoj i razrađenoj verziji istoimena članka koji je
objavljen sredinom svibnja 2023. na mrežnoj stranici „Anala Hrvatskoga
politološkog društva” i iznenađujuće brzo privukao neočekivano velik broj
čitatelja. Ubrzo nakon objavljivanja u tom znanstvenom časopisu članak su prenijeli
mnogi tiskani i elektronički mediji. Izazvao je mnogo različitih rasprava, pa i
političkih napada i vrijeđanja u javnosti.
Autorica je bila izložena „svakojakim reakcijama što su
potjecale s cijeloga političkog spektra, od krajnje desnice do krajnje ljevice,
uvelike od onih koji svoj uobičajen način mišljenja svode na jednostavnu
dvojbu: ili si za NDH i protiv Jugoslavije ili si za Jugoslaviju i protiv NDH.
Mnogi i danas, toliko desetljeća od njihove propasti, misle da se ne može
istodobno biti i protiv NDH i protiv Jugoslavije – dviju različitih političkih
tvorevina, od kojih je prva bila fašistička, a druga komunistička totalitarna
država”, ističe u predgovoru svoje knjige dr. sc. Mirjana Kasapović.
Ta nagrađivana politologinja i prevoditeljica, autorica
mnogih knjiga i više od stotine znanstvenih članaka, tada nije smatrala
svrhovitim reagirati na kritike, ali je na prijedlog dr. sc. Ante Žužula,
predsjednika Upravnog odbora Školske knjige, odlučila napisati studiju u kojoj
je proširila svoja znanstvena stajališta. Cilj je knjige pridonijeti
teorijskim, ali i političkim raspravama o povijesnome revizionizmu u Hrvatskoj imajući
na umu prirodu jugoslavenskoga komunističkog režima i države (1945. – 1992.), a
time i znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji Jugoslavije,
njezina političkoga i društvenoga poretka.
„U Hrvatskoj ne nedostaje rasprava o povijesnome
revizionizmu, ali one se intencijski sve više svode na prokazivanje ideološki i
politički motivirana revidiranja karaktera ustaškoga režima i NDH (1941. –
1945.) kao jedinog ili, u najmanju ruku, jedino važnog oblika povijesnoga
revizionizma”, navodi u predgovoru Mirjana Kasapović. No „lijevi tabor” u
akademskoj zajednici, politici, medijima i civilnome društvu u Hrvatskoj, koji
je ustrajan kritičar „neoustaškoga revizionizma”, zanemaruje i potiskuje
rasprave o zločinima i ideološkome revidiranju povijesti i prirode komunističke
Jugoslavije, smatra ta znanstvenica.
„Lijevi akademski, politički, kulturni i medijski tabor
pokazuje začuđujuću otpornost i ravnodušnost na spoznaje inozemnih znanstvenih
istraživača ratnih i poslijeratnih masovnih zločina jugoslavenske vlasti,
agresivne jugoslavenske vanjske politike prema susjednim državama u
poslijeratnim godinama, protusemitskoga karaktera pokreta nesvrstanih zemalja u
kojemu je Jugoslavija imala važnu ili čak ključnu ulogu, autokratske prirode
gotovo svih njegovih članica zbog koje su postale poprištima političkoga
nasilja najgorih vrsta, uključujući 'poslijekolonijalne genocide', dramatičnih
oblika gušenja ljudskih i građanskih prava i sloboda u zemlji, represivnih
politika režima, nevjerojatnih razmjera kulta ličnosti…”, ističe dr. sc.
Mirjana Kasapović.
Prema njezinim riječima, jedan od izraza političkoga
mitologiziranja Jugoslavije čine i postjugoslavenske studije kao „izrazi
nastojanja da se očuvaju ime i sjećanje na bivšu državu i da se, štoviše, s
njome postupa kao s političkom i kulturnom činjenicom”.
„Kako dulje pratim evoluciju toga 'žanra', odlučila sam
izraziti svoje spoznaje o korijenima i motivima, disciplinarnim vrstama i
sadržajima, naraciji i diskursu te, naposljetku, o teorijskoj i metodološkoj utemeljenosti,
odnosno znanstvenosti tih studija”, objašnjava autorica knjige. Studija Zbogom
postjugoslavenstvu! dostupna je u webshopu i svim
knjižarama Školske knjige.
O AUTORICI:
Mirjana Kasapović umirovljena je
profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta
u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotine
znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji,
Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim
zemljama. Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna
država (2005.) i Politički sustav i politika Izraela (2010.) dobila
je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske. Povjesničari i stručna
javnost ocijenili su njezinu monografiju Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. –
Rat, država i demokracija (2020.), koju je objavila Školska knjiga, kao
iznimno vrijedno djelo za razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom
više od tri desetljeća.
Prevela je devet politoloških knjiga
i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih,
publicističkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica
politoloških biblioteka „Politička misao” i „Političke analize” te časopisa „Anali
Hrvatskog politološkog društva” i „Političke analize”. Članica je Hrvatskoga
politološkog društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.
CONVERSATION