Jugoslavija je bila najneuspješnija europska država 20. stoljeća
·
Uzbudljiva,
popularno napisana i znanstveno utemeljena studija Zbogom
postjugoslavenstvu! ugledne politologinje Mirjane Kasapović pridonijet će
znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji Jugoslavije
·
Razornu
i argumentiranu studiju, prepunu oštrih i dubokih uvida, predstavili su u petak,
12. travnja, u Školskoj knjizi Dražen Budiša, izv. prof. dr. sc. Zlatko
Begonja, Gordan Malić, dr. sc. Ante Žužul i dr. sc. Deniver Vukelić
· Nova knjiga Mirjane Kasapović obvezatan
je priručnik bez kojega će biti teško uvidjeti duboka značenja svih navedenih
pojmova, napose jugoslavenstva i postjugoslavenstva, smatra izv. prof. dr. sc.
Zlatko Begonja
Nema
nikakve sumnje da će knjiga Mirjane Kasapović Zbogom postjugoslavenstvu!,
predstavljena u petak, 12. travnja, u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu
u nazočnosti mnogobrojnih uzvanika, u rekordnom roku postati hrvatska
publicistička uspješnica. O toj uzbudljivoj, popularno napisanoj i znanstveno
utemeljenoj studiji, u kojoj se Jugoslavija naziva „najneuspješnijom europskom
državom 20. stoljeća”, govorili su Dražen Budiša, izv. prof. dr. sc.
Zlatko Begonja, Gordan Malić, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr.
sc. Ante Žužul i urednik dr. sc. Deniver Vukelić. Svečanost je vodila Zrinka
Turalija, a izabrane ulomke iz djela čitao je glumac Vedran Mlikota.
Prema riječima Dražena Budiše knjiga Zbogom
postjugoslavenstvu! dr. sc. Mirjane Kasapović razorna je i argumentirana
kritika povijesnog revizionizma u interpretacijama jugoslavenske države i
komunističkog režima u staroj jugoslavenskoj historiografiji i u novim, tzv.
postjugoslavenskim studijama.
Pročelnik Odjela za povijest na Sveučilištu u Zadru izv.
prof. dr. sc. Zlatko Begonja smatra da je knjiga Zbogom postjugoslavenstvu! svojevrsni
vademekum, obvezatan priručnik bez kojega će biti teško uvidjeti duboka značenja
svih navedenih pojmova, napose jugoslavenstva i postjugoslavenstva. Riječ je o
štivu koje nam je danas nužno, u kojemu je autorica na jednome mjestu sažela
mnogobrojna istraživanja i promišljanja te jasno upozorila na nedostatke,
netočne postavke i negativne posljedice navedenih pojmova za mnogobrojne procese
u hrvatskom društvu, izjavio je izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja.
„Nova knjiga Mirjane Kasapović Zbogom
postjugoslavenstvu! napisana je kao znanstvena studija, a čita se kao
uzbudljivi feature story. Popis literature od 40 stranica jedva se
osjeti u tečnoj i duhovitoj naraciji. Citati su kao stilske figure. Stotinjak
fusnota čini cijelu paralelnu knjigu polemika i kritičkih osvrta koji su i
zabavni i razorni. Mirjana Kasapović o mitovima hrvatske politike i društva
piše deideologizirano, bez konflikta ljubavi i mržnje. Koliko je živa naša
politička prošlost, toliko su hladni, oštri i duboki uvidi u nju”, istaknuo je
HRT-ov urednik i voditelj Gordan Malić.
Prema riječima predsjednika Upravnog odbora Školske knjige
dr. sc. Ante Žužula knjiga Zbogom postjugoslavenstvu! postament je na
kojemu se može izgraditi kritički stav o samosvijesti nacije.
„Naše je društvo uvelike mentalno okamenjeno u
ideologiziranoj prošlosti u kojoj još uvijek nismo u stanju povijesno
prihvatiti stvarnost. Gotovo osamdeset godina živimo u improvizatorskom društvu
u kojemu su zabranjene povijesne istine, pa stoga nisu do danas znanstveno
definirani pojmovi dobra i zla. Knjiga Mirjane Kasapović Zbogom
postjugoslavenstvu! prilog je mladim, neopterećenim znanstvenicima i
sveukupnoj javnosti za demitologizaciju hrvatske politike i društva. Jedino
tako možemo napraviti povijesnu prekretnicu koja će Hrvatsku udaljiti od
ideologizirane prošlosti i njezine literature koja je prešutjela skrivene
grobove, progone, gubilišta i genocidne likvidacije, kao i njihove
počinitelje”, istaknuo je dr. sc. Ante Žužul.
Studija
dr. sc. Mirjane Kasapović proširena je i razrađena verzija istoimena članka
koji je objavljen sredinom svibnja 2023. na mrežnoj stranici „Anala Hrvatskoga
politološkog društva” na kojoj je iznenađujuće brzo privukao neočekivano velik
broj čitatelja. Ubrzo nakon objavljivanja u tom znanstvenom časopisu članak su
prenijeli mnogi tiskani i elektronički mediji. Izazvao je mnogo različitih
rasprava, pa i političkih napada i vrijeđanja u javnosti. Ta nagrađivana
politologinja i prevoditeljica, autorica mnogih knjiga i više od stotine
znanstvenih članaka, tada nije smatrala svrhovitim reagirati na kritike, ali je
na prijedlog dr. sc. Ante Žužula, predsjednika Upravnog odbora Školske knjige, odlučila
napisati studiju u kojoj je proširila svoja znanstvena stajališta.
Zbogom
postjugoslavenstvu!
prva je knjiga objavljena u novoj biblioteci Školske knjige pod nazivom Okomice,
a cilj joj je pridonijeti teorijskim, ali i političkim raspravama o povijesnome
revizionizmu u Hrvatskoj imajući na umu prirodu jugoslavenskoga komunističkog
režima i države (1945. – 1992.), napomenuo je urednik knjige dr. sc. Deniver
Vukelić. Studija Zbogom postjugoslavenstvu!, dostupna u webshopu i svim knjižarama Školske
knjige, pridonijet će znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji
Jugoslavije, njezina političkog i društvenog poretka.
ULOMCI IZ KNJIGE
JUGOSLAVIJA
„Jugoslavija je bila
najneuspješnija europska država 20. stoljeća. Nema države u Europi koja je u
sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do siječnja 1992., dvaput
nastala i dvaput se raspala u moru krvi vlastitih stanovnika — u svjetskim,
međudržavnim i građanskim ratovima svojih 'južnoslavenskih plemena' i svojih 'bratskih
naroda i narodnosti'. Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih 47
godina — zajedno su opstale manje od prosječnoga životnog vijeka europskih
građana. Isprobani su svi ekonomski i politički aranžmani da se ta država
očuva: bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska,
unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva
desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku,
neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo.”
TITOVA
IMOVINA
„Titov uspon na socijalnoj
ljestvici u komunističkoj Jugoslaviji poprimio je patološke razmjere. Na tome
je putu pokazao potpun nedostatak suzdržanosti, umjerenosti i empatije prema
ljudima kojima je vladao razvivši svojevrsne sociopatske poremećaje ličnosti. U
siromašnoj zemlji izgradio je stil života koji ga je posve odvojio od 'radničke
klase i radnih ljudi' u ime kojih je vladao. Prisvojeno je, obnovljeno ili
sagrađeno tridesetak vila, rezidencija, dvoraca, ladanjskih kuća koje su mu bile
na raspolaganju do kraja života (Pirjevec 2012: 513).”
„Procjenjuje se da
je u Titovim vilama bilo uposleno više od dvije tisuće ljudi. Bilo bi točnije
kazati da je glavnina tih ljudi bila besposlena jer u većinu objekata Brozovi i
njihova pratnja uopće nisu dolazili ili su to činili rijetko i nakratko. Valja
istaknuti, piše slovensko-talijanski povjesničar Jože Pirjevec (2012: 205), 'da
je Tito državu stajao mnogo više nego kralj Aleksandar iako je potonji imao
najveću civilnu listu među svjetskim monarsima, odmah iza japanskoga cara'.”
O AUTORICI
Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne
politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je
ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotine znanstvenih radova objavljenih
u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama,
Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama. Za knjige Bosna i
Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (2005.) i Politički
sustav i politika Izraela (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost
Republike Hrvatske. Povjesničari i stručna javnost ocijenili su njezinu
monografiju Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – Rat, država i demokracija
(2020.), koju je objavila Školska knjiga, kao iznimno vrijedno djelo za
razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom više od tri desetljeća.
Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s
njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i
novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politoloških biblioteka
„Politička misao” i „Političke analize” te časopisa „Anali Hrvatskog
politološkog društva” i „Političke analize”. Članica je Hrvatskoga politološkog
društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.
CONVERSATION