AI revolucija koja mijenja sve: McKinsey otkriva kako Srednja Europa može zaraditi više od 280 milijardi eura – gdje je tu Hrvatska?
Novo istraživanje McKinsey & Company potvrđuje da umjetna inteligencija ima potencijal postati jedan od ključnih pokretača gospodarske transformacije u Srednjoj Europi, s procijenjenom mogućnošću otključavanja više od 280 milijardi eura ekonomske vrijednosti, što predstavlja više od šest posto ukupnog neto prometa regije.
Riječ je o procjeni koja se može smatrati konzervativnom, budući da obuhvaća isključivo donju granicu očekivanih dobitaka u produktivnosti, dok istodobno ne uključuje dodatne učinke na prihodovnoj strani, poput optimizacije cijena, napredne personalizacije korisničkog iskustva i drugih mehanizama koji mogu generirati dodatni rast.
Istraživanje pod nazivom „Ostvarivanje potencijala umjetne inteligencije u Srednjoj Europi” analizira ukupni potencijal primjene umjetne inteligencije u državama regije koje uključuju Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, pri čemu se posebno razmatra razina usvajanja tehnologije u poslovnom sektoru te mogućnosti prelaska s eksperimentalnih i pilot-projekata na skalabilne modele koji donose mjerljive poslovne rezultate. Nalazi istraživanja pokazuju da se, unatoč ubrzanom globalnom širenju umjetne inteligencije, mnoge organizacije i dalje nalaze u fazi testiranja, bez potpune integracije u ključne poslovne procese.
Na globalnoj razini čak 88 posto tvrtki već je implementiralo umjetnu inteligenciju u barem jednu poslovnu funkciju, no istodobno je razvidno da samo manji broj poduzeća uspijeva ostvariti sveobuhvatnu transformaciju na razini cijelog sustava i time postići značajan i izravan utjecaj na financijske rezultate. Takav jaz između eksperimentiranja i stvarne transformacije dodatno je izražen u Srednjoj Europi, gdje AI koristi 12 posto tvrtki, dok je u Zapadnoj Europi taj udio više nego dvostruko veći i iznosi 28 posto, što ukazuje na strukturno zaostajanje u tempu poslovne digitalne transformacije.
Dodatni kontekst usvajanja umjetne inteligencije u regiji pokazuje da se oko 60 posto gospodarstva Srednje Europe odnosi na sektore u kojima je implementacija AI rješenja složenija i zahtjevnija, uključujući proizvodnju, energetiku, građevinarstvo, logistiku, maloprodaju i financijske usluge, što dodatno usporava proces šire integracije tehnologije u operativne modele poslovanja. Unatoč tome, upravo ti sektori istovremeno predstavljaju područja u kojima umjetna inteligencija može ostvariti najznačajniji učinak kroz optimizaciju procesa, smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti.
U Hrvatskoj se umjetna inteligencija trenutačno koristi u 24 posto populacije u osobne svrhe, dok je njezina poslovna primjena prisutna u 15 posto tvrtki, što ukazuje na jasno izražen razmak između individualne upotrebe tehnologije i njezine institucionalne integracije. Istraživanje naglašava da se sljedeća faza razvoja hrvatskih poduzeća ne odnosi na početno upoznavanje s tehnologijom, nego na njezino sustavno ugrađivanje u poslovne procese koji izravno utječu na rast, produktivnost i kvalitetu korisničke usluge.
Najveći potencijal primjene umjetne inteligencije u hrvatskom poslovnom okruženju prepoznaje se u područjima korisničkih operacija, prodaje, planiranja potražnje, upravljanja zalihama, optimizacije opskrbnih lanaca, financijskog upravljanja, energetike i operativnih procesa, gdje AI može doprinijeti preciznijem predviđanju, bržem donošenju odluka te značajnoj personalizaciji korisničkog iskustva. Usporedni podaci dodatno potvrđuju razlike u regiji, pri čemu Slovenija bilježi relativno uravnotežen odnos između osobne i poslovne primjene AI-ja s 27 posto građana i 22 posto tvrtki, dok Mađarska pokazuje izražen diskontinuitet između 30 posto građana koji koriste AI i tek 10 posto poduzeća koja ga primjenjuju u poslovanju.
„Za hrvatske tvrtke najvažnije pitanje nije hoće li koristiti umjetnu inteligenciju, već gdje je prvo integrirati u poslovne procese. Najveću vrijednost donijet će područja u kojima AI mijenja način rada, od korisničke podrške i prodaje do planiranja, logistike, financija i operativnog odlučivanja”, izjavio je Tomislav Brezinščak, vodeći partner za jugoistočnu Europu u McKinsey & Company, naglašavajući kako se konkurentska prednost u sljedećem razdoblju neće temeljiti na dostupnosti tehnologije, nego na brzini i kvaliteti njezine implementacije.
Istraživanje dodatno ističe kako gospodarska struktura Srednje Europe, koja je u velikoj mjeri oslonjena na industrije s intenzivnim operativnim procesima, otvara specifičan prostor za primjenu umjetne inteligencije upravo u onim segmentima u kojima ona može generirati mjerljive i opipljive poslovne učinke. U tom kontekstu, buduća konkurentnost regije bit će izravno uvjetovana sposobnošću poduzeća da umjetnu inteligenciju integriraju ne kao dodatni alat, nego kao sastavni dio svojih temeljnih poslovnih modela i operativnih strategija.
