Carl Honoré svijetu već godinama govori da uspori, a sada stiže tamo gdje za to odavno postoji jedna riječ: ‘Pomalo’

U svijetu u kojem se brzina često poistovjećuje s produktivnošću, a ispunjen raspored s uspjehom, ideja sporijeg života sve se manje doživljava kao luksuz, a sve više kao svjestan odgovor na svakodnevicu koja rijetko ostavlja dovoljno prostora za predah. Upravo će takav pogled na kvalitetu života ove jeseni stići na Hvar, gdje će se od 15. do 18. listopada održati prvo izdanje Hvarmonyja, četverodnevnog programa posvećenog umijeću dobrog življenja.

Jedno od najpoznatijih imena prvog izdanja bit će Carl Honoré, nagrađivani autor, novinar i dvostruki TED govornik koji je međunarodnu prepoznatljivost stekao knjigom „Pohvala sporosti“. Kao jedan od vodećih glasova Slow Movementa, Honoré godinama propituje kulturu ubrzanja i način na koji neprestana potreba za većom brzinom utječe na rad, odnose, zdravlje i svakodnevni život.

Njegov dolazak na Hvar pritom djeluje gotovo simbolično. Dok Honoré međunarodnoj publici govori o važnosti usporavanja, Dalmacija već generacijama njeguje vlastitu, jednostavniju verziju iste filozofije sadržanu u jednoj riječi – pomalo. Upravo će taj spoj suvremenih promišljanja o wellbeingu i mediteranskog načina života biti jedna od temeljnih ideja Hvarmonyja.

Hvar kao mjesto na kojem wellbeing nije nova ideja

Hvarmony nije zamišljen kao još jedna konferencija koja kvalitetu života pokušava svesti na niz pravila koja treba usvojiti. Program želi povezati suvremena znanja o dobrobiti, kretanju, disanju, prehrani i mentalnoj otpornosti s prostorom u kojem se dio tih principa već dugo prirodno živi.

„Prije nego što je dobrobit kvalitete života ili wellbeing dobio ime, Hvar ga je već živio“, istaknula je Iva Belaj Šantić, direktorica Turističke zajednice grada Hvara.

Takvo pozicioniranje Hvara ima i povijesno uporište. Još 1868. godine na otoku je osnovano Higijeničko društvo, jedno od ishodišta organiziranog zdravstvenog turizma u Europi. Već se tada polazilo od ideje da klima, boravak na otvorenom i način života mogu imati važnu ulogu u ljudskoj dobrobiti. Hvarmony tu tradiciju ne želi promatrati kao dio prošlosti, nego je povezati sa suvremenim razumijevanjem kvalitetnijeg života.

Četiri dana posvećena drugačijem ritmu

Tijekom četiri listopadska dana Hvar će postati mjesto susreta predavanja, razgovora i praktičnih iskustava. Kretanje, disanje, boravak na otvorenom, otočna hrana i more trebali bi postati jednako važan dio iskustva kao i sadržaj koji će sudionici čuti od predavača.

Upravo je u tome jedna od zanimljivijih razlika između Hvarmonyja i klasičnog konferencijskog formata. Namjera nije samo razgovarati o tome kako živjeti kvalitetnije, nego dio tih ideja pokušati primijeniti tijekom samog događanja. Umjesto još jednog rasporeda koji treba što učinkovitije ispuniti, četiri dana trebala bi otvoriti prostor za drugačiji odnos prema vremenu, vlastitim navikama i svakodnevnom ritmu.

„Hvarmony ne želi ponuditi još jedan recept za savršen život, nego otvoriti prostor za ono što život stvarno čini boljim“, poručila je Iva Belaj Šantić.

Carl Honoré donosi globalnu priču o sporijem životu

Dolazak Carla Honoréa toj ideji daje međunarodnu dimenziju. Njegov dugogodišnji rad usmjeren je upravo prema preispitivanju uvjerenja da sve moramo raditi brže kako bismo živjeli bolje. Hvar će njegovu filozofiju smjestiti u mediteranski kontekst u kojem sporiji ritam nije nužno odustajanje od ambicije ili produktivnosti, nego mogućnost svjesnijeg odnosa prema vremenu.

Do početka Hvarmonyja organizatori će objaviti i cjelovit popis predavača i poznatih sudionika, čime će biti zaokružen program prvog izdanja.

Hvarmony pritom dolazi u razdoblju godine u kojem Hvar pokazuje sasvim drugačije lice od onoga koje poznajemo iz vrhunca ljetne sezone. Listopad bez najvećih turističkih gužvi prirodno odgovara konceptu događanja koje ne pokušava ponuditi još jednu obvezu, nego prostor za promišljanje o tome koliko nam je brzine zapravo potrebno.

Kako zaključuje Iva Belaj Šantić, cilj nije sudionicima pokazati što u životu rade pogrešno, nego im omogućiti da uspore dovoljno kako bi lakše razlikovali ono što im doista koristi od onoga što je tek još jedan trend, preporuka ili zadatak. U vremenu u kojem gotovo sve traži našu trenutačnu pažnju, možda upravo dalmatinsko „pomalo“ postaje jedna od suvremenijih ideja o dobrom životu.