Gotovo svaka deseta osoba u svijetu oboli zbog kontaminirane hrane: Stručnjaci upozoravaju na rizike koje često zanemarujemo kod kuće
Pranje ruku prije pripreme obroka, pravilno čuvanje namirnica ili odvajanje sirove hrane od gotovih jela mnogima se čine kao sitnice koje se podrazumijevaju. Ipak, upravo takve svakodnevne navike mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja. Uoči Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se obilježava 7. lipnja, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) podsjetile su na važnost odgovornog postupanja s hranom u svim fazama prehrambenog lanca.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana sigurnosti hrane „Od tereta do rješenja – sigurna hrana svugdje“ upozorava da bolesti koje se prenose hranom predstavljaju značajan javnozdravstveni, društveni i gospodarski izazov, ali i da se velik dio rizika može smanjiti edukacijom, znanstveno utemeljenim rješenjima i odgovornim ponašanjem.
Kontaminirana hrana i dalje je globalni problem
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante može uzrokovati više od 200 različitih bolesti. Procjenjuje se da svake godine oko 600 milijuna ljudi diljem svijeta oboli nakon konzumacije kontaminirane hrane, što znači da se s ovim problemom susretne gotovo svaka deseta osoba. Posljedice mogu biti ozbiljne, a godišnje zbog bolesti koje se prenose hranom život izgubi oko 420.000 ljudi. Posebno su ugrožena djeca mlađa od pet godina koja čine čak 40 posto svih oboljelih.
Sigurnost hrane počinje kod kuće
Iako se problemi sa sigurnošću hrane često povezuju s proizvodnjom, preradom ili distribucijom, stručnjaci upozoravaju da važan dio prevencije započinje upravo u kućanstvu. Nepravilno rukovanje hranom, nedovoljna termička obrada, neodgovarajuće skladištenje namirnica ili križna kontaminacija među najčešćim su razlozima povećanog rizika od zaraze. Primjerice, korištenje istog pribora ili daske za rezanje sirovog mesa i gotove hrane može omogućiti prijenos štetnih mikroorganizama.
Salmonela i Campylobacter među najčešćim uzročnicima
Prema podacima Europske unije, među najčešćim uzročnicima bolesti koje se prenose hranom nalaze se bakterije roda Salmonella i Campylobacter. Izvor zaraze najčešće je nedovoljno termički obrađeno meso, osobito piletina, ali i nepasterizirano mlijeko te jaja. Iako nije moguće potpuno ukloniti svaki rizik, pravilna priprema i čuvanje hrane mogu značajno smanjiti mogućnost zaraze.
Šest jednostavnih koraka do sigurnije hrane
HAPIH i EFSA kroz kampanju Safe2Eat posebno ističu šest osnovnih koraka koji mogu pomoći u zaštiti zdravlja svih članova kućanstva. Među najvažnijim preporukama nalaze se redovito pranje ruku i održavanje čistoće kuhinjskih površina, odvajanje sirovih namirnica od gotovih jela, temeljita termička obrada hrane, pravilno čuvanje lako kvarljivih proizvoda, sigurno odmrzavanje namirnica te korištenje zdravstveno ispravne vode i kvalitetnih sastojaka. Ove preporuke prikazane su i u edukativnoj infografici kampanje Safe2Eat.
Male navike koje mogu napraviti veliku razliku
Mnogi slučajevi bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti upravo jednostavnim postupcima koji ne zahtijevaju dodatni trošak niti posebno znanje. Od pravilnog pranja ruku do provjere temperature hladnjaka i temeljite termičke obrade namirnica, svakodnevne odluke koje donosimo u vlastitoj kuhinji imaju izravan utjecaj na zdravlje cijele obitelji. Svjetski dan sigurnosti hrane stoga je prilika da se podsjetimo kako sigurnost hrane nije odgovornost samo proizvođača i institucija, nego i svakoga od nas. Jer sigurna hrana počinje upravo ondje gdje svakodnevno pripremamo svoje obroke – u vlastitom domu.
