Hrvati sve više cijene dobar dizajn, ali krivotvorine gospodarstvo godišnje stoje više od 130 milijuna eura
Izgled proizvoda danas ima mnogo veću ulogu nego što se često pretpostavlja. Potrošači sve češće ne biraju proizvode samo prema cijeni i kvaliteti, nego i prema dizajnu koji odražava njihove vrijednosti, stil života i osobni ukus. Novo istraživanje Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokazuje kako upravo dizajn postaje jedan od najvažnijih čimbenika pri donošenju odluke o kupnji, posebno među mlađim generacijama.
Rezultati istraživanja pokazuju da čak 81 posto potrošača u Hrvatskoj smatra da vrijedi izdvojiti više novca za proizvod koji je kvalitetnije dizajniran. Sličan trend prisutan je i na razini Europske unije, gdje gotovo tri četvrtine ispitanika navodi da su spremni platiti višu cijenu za bolje osmišljen proizvod.
Dizajn postaje važan dio odluke o kupnji
Istraživanje pokazuje da dizajn više nije samo estetski dodatak proizvodu. Potrošači ga sve češće povezuju s kvalitetom, funkcionalnošću i ukupnim iskustvom korištenja. Posebno je zanimljivo da mlađi kupci pridaju još veću važnost dizajnu od starijih generacija. Čak 80 posto mladih u dobi između 18 i 24 godine smatra dizajn važnim kriterijem prilikom kupnje proizvoda. Upravo ta skupina najčešće povezuje dobar dizajn s pozitivnim emocijama i spremnija je izdvojiti više novca za proizvode koji ih vizualno privlače. Najveći utjecaj dizajn ima u industrijama namještaja, mode i modnih dodataka, gdje vizualni identitet proizvoda često igra presudnu ulogu pri odabiru.
Krivotvorine i dalje predstavljaju ozbiljan problem
Dok raste vrijednost originalnog dizajna, raste i problem krivotvorenih proizvoda koji pokušavaju oponašati izgled poznatih brendova. Prema podacima EUIPO-a, krivotvorine svake godine uzrokuju velike gospodarske gubitke diljem Europe. Samo u Hrvatskoj procjenjuje se da se zbog krivotvorenja godišnje izgubi oko 108 milijuna eura u sektoru odjeće te dodatnih 31 milijun eura u sektorima torbi, nakita i satova. Ukupni gubici tako prelaze 130 milijuna eura godišnje. Na razini Europske unije šteta je još veća. Modna industrija zbog krivotvorenja godišnje gubi oko 12 milijardi eura, dok sektor torbi, nakita i satova bilježi dodatne gubitke od približno 2,7 milijardi eura.
Rizici za potrošače i gospodarstvo
Problem krivotvorenja ne odnosi se samo na izgubljene prihode proizvođača. Krivotvoreni proizvodi često ne zadovoljavaju sigurnosne i kvalitativne standarde te mogu predstavljati rizik za zdravlje potrošača i okoliš. Dodatni izazov predstavlja činjenica da su sektori koji najviše ulažu u razvoj proizvoda i inovacije upravo oni koji su najčešće na meti neovlaštenog kopiranja. Posebno su ranjiva mala i srednja poduzeća koja često nemaju dovoljno resursa za zaštitu svojih dizajna i intelektualnog vlasništva.
Dizajn kao pokretač konkurentnosti
Industrije koje se oslanjaju na dizajn danas imaju značajan gospodarski utjecaj u Europskoj uniji. Zapošljavaju oko 28 milijuna ljudi i stvaraju više od 16 posto europskog bruto domaćeg proizvoda. Istraživanja pokazuju da poduzeća koja registriraju i štite svoje dizajne ostvaruju bolje poslovne rezultate, veću produktivnost i veće prihode po zaposleniku. Upravo zato zaštita intelektualnog vlasništva postaje jedan od ključnih alata za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. U vremenu kada potrošači sve više cijene originalnost, kvalitetu i prepoznatljiv identitet proizvoda, ulaganje u dizajn više nije pitanje prestiža nego važan poslovni alat koji može odlučiti uspjeh proizvoda na tržištu.
