Kako je Slavonski Brod pomogao riješiti jednu od najvećih medicinskih zagonetki prošlog stoljeća
Osnivanjem Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, koje je službeno započelo s radom nakon osnivačke skupštine održane 16. srpnja 2026. godine, Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija dobili su novu stručnu i znanstvenu platformu čija je misija očuvati jedno od najvažnijih poglavlja hrvatske medicinske povijesti, ali i odgovoriti na suvremene izazove u području prevencije i liječenja kroničnih bubrežnih bolesti.
Riječ je o inicijativi koja nadilazi administrativno osnivanje jedne udruge jer predstavlja nastavak višedesetljetnog rada liječnika, znanstvenika i zdravstvenih djelatnika koji su upravo na području Slavonskog Broda ostvarili istraživačke rezultate zahvaljujući kojima je razriješena jedna od najvećih medicinskih zagonetki 20. stoljeća, a njihova su otkrića trajno upisana u svjetsku medicinsku literaturu i postala sastavni dio obrazovanja generacija liječnika diljem svijeta.
Balkanska nefropatija, koja se tijekom desetljeća nazivala i endemskom nefropatijom odnosno endemskim nefritisom, desetljećima je predstavljala jednu od najsloženijih javnozdravstvenih prijetnji na području Jelas polja i brojnih sela Brodsko-posavske županije, gdje je bolest ostavljala duboke posljedice ne samo na zdravlje pojedinaca nego i na društveni, gospodarski i demografski razvoj čitavih zajednica. Brojne obitelji bile su suočene s kroničnim zatajenjem bubrega, potrebom za dijalizom te povećanim rizikom razvoja zloćudnih tumora mokraćnog sustava, dok je uzrok bolesti desetljećima ostajao nepoznat, zbog čega je Balkanska nefropatija postala predmet intenzivnih međunarodnih istraživanja i jedno od najintrigantnijih pitanja nefrologije.
Povijest istraživanja ove bolesti u Hrvatskoj započela je još krajem pedesetih godina prošloga stoljeća, kada su stručnjaci započeli opsežna terenska istraživanja u endemskim područjima, sustavno prikupljajući medicinske podatke, analizirajući okolišne čimbenike i prateći zdravstveno stanje lokalnog stanovništva kroz više desetljeća. Upravo će se uskoro navršiti sedamdeset godina od početka tih pionirskih istraživanja, koja su se paralelno provodila i u drugim državama jugoistočne Europe zahvaćenima istim zdravstvenim problemom, no upravo su rezultati ostvareni u Slavonskom Brodu dali presudan doprinos konačnom razumijevanju uzroka bolesti te postali jedno od najznačajnijih hrvatskih znanstvenih postignuća na području medicine.
Danas je znanstveno potvrđeno kako je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska bolest bubrega čiji je uzročnik aristolohična kiselina, izrazito toksičan prirodni spoj koji se nalazi u biljci vučja stopa (Aristolochia clematitis), široko rasprostranjenoj na poljoprivrednim površinama kontinentalnog dijela Hrvatske. U prošlosti su se sjemenke ove biljke tijekom žetve često miješale sa sjemenkama žitarica, a zbog tadašnje razine poljoprivredne i mlinarske tehnologije nisu se mogle u potpunosti odvojiti tijekom prerade. Posljedica je bila dugotrajna izloženost stanovništva aristolohičnoj kiselini putem svakodnevne prehrane, ponajprije kroz konzumaciju kruha i drugih proizvoda od brašna, što je tijekom godina uzrokovalo nepovratna oštećenja bubrežnog tkiva te značajno povećalo rizik razvoja karcinoma mokraćnog sustava.
Posebnu vrijednost hrvatskih istraživanja predstavlja činjenica da su upravo znanstveni rezultati ostvareni u Slavonskom Brodu odigrali ključnu ulogu u konačnom dokazivanju povezanosti aristolohične kiseline i razvoja Balkanske nefropatije, čime je riješena medicinska zagonetka koja je desetljećima zaokupljala istraživače diljem svijeta. Zbog svoje znanstvene vjerodostojnosti i međunarodne relevantnosti, ovi su rezultati uvršteni u vodeće svjetske medicinske udžbenike, a radovi liječnika i znanstvenika povezani s brodskom bolnicom citirani su u više od tisuću znanstvenih publikacija, što predstavlja iznimno priznanje hrvatskoj medicinskoj zajednici i potvrdu njezina značajnog doprinosa razvoju moderne nefrologije.
Jednako važna spoznaja proizašla iz dugogodišnjeg praćenja stanovništva odnosi se na činjenicu da je zahvaljujući razvoju suvremene poljoprivredne proizvodnje, napretku mlinarske tehnologije i učinkovitijem odvajanju sjemenki korovskih biljaka od žitarica gotovo potpuno prekinut put izloženosti aristolohičnoj kiselini. Posljedica toga vidljiva je kroz kontinuirani pad broja novooboljelih osoba, pa je bolest koja je desetljećima obilježavala zdravstvenu sliku čitavog kraja danas postala iznimno rijetka pojava. Dok je prije tridesetak godina približno trećina svih bolesnika koji su se liječili dijalizom u Općoj bolnici “Dr. Josip Benčević” u Slavonskom Brodu bolovala upravo od Balkanske nefropatije, danas takvih bolesnika gotovo više nema, a značajno je smanjen i broj osoba iz nekadašnjih endemskih sela koje se operiraju zbog karcinoma mokraćnog sustava povezanih s ovom bolešću.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako potpuno nestajanje Balkanske nefropatije još nije završeni proces te da će se tijekom narednih godina i dalje pojavljivati pojedinačni novi bolesnici, osobito među starijom populacijom koja je tijekom života bila dugotrajno izložena aristolohičnoj kiselini. Upravo zato rana dijagnostika, redoviti preventivni pregledi i sustavni probir osoba iz nekadašnjih endemskih područja ostaju od presudne važnosti, posebice zbog pravodobnog otkrivanja karcinoma mokraćnog sustava, čije se uspješno liječenje uvelike temelji na ranom postavljanju dijagnoze.
Istodobno, zdravstvena slika stanovništva Brodsko-posavske županije prolazi kroz značajnu epidemiološku tranziciju, odnosno proces u kojem nekada dominantne zarazne ili okolišno uvjetovane bolesti postupno ustupaju mjesto kroničnim nezaraznim bolestima koje danas predstavljaju najveći javnozdravstveni izazov razvijenih društava. Stručnjaci sve češće bilježe porast kronične bubrežne bolesti povezane sa šećernom bolešću, arterijskom hipertenzijom, pretilošću, metaboličkim sindromom i drugim kardio-reno-metaboličkim poremećajima, koji zahtijevaju potpuno drukčiji pristup prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju nego što je to bio slučaj s Balkanskom nefropatijom. Upravo zato iskustvo stečeno tijekom desetljeća uspješne borbe protiv endemske nefropatije danas predstavlja vrijedan temelj za razvoj novih preventivnih programa usmjerenih očuvanju zdravlja stanovništva.
Upravo je potreba za očuvanjem bogate znanstvene baštine, promicanjem preventivne medicine te nastavkom stručnog i istraživačkog rada bila temeljni razlog osnivanja Brodskog društva za Balkansku nefropatiju. Društvo želi sačuvati uspomenu na sve liječnike, medicinske sestre, znanstvenike, laboratorijske djelatnike i ostale zdravstvene profesionalce koji su od 1958. godine svojim radom pridonijeli razumijevanju bolesti i zaštiti zdravlja stanovništva, ali istodobno želi razvijati nove programe zdravstvene edukacije, preventivnih pregleda, epidemioloških istraživanja i zdravstvenog opismenjavanja građana kako bi iskustvo stečeno u prošlosti postalo temelj budućih javnozdravstvenih uspjeha.
Na osnivačkoj skupštini usvojeni su Statut i svi potrebni osnivački akti, nakon čega su izabrana tijela upravljanja Društvom. Za predsjednicu je izabrana dr. Nikolina Bukal Ćaleta, univ. spec. nefrologije, za potpredsjednika dr. sc. Krešimir Karlović, specijalist urologije, dok je dužnost tajnika preuzeo Krešimir Petrić, dr. med., specijalizant urologije. U radu Društva sudjeluju i brojni ugledni stručnjaci i predstavnici javnog života, među kojima su akademik Bojan Jelaković, prof. Josip Samardžić, ravnatelj Opće bolnice “Dr. Josip Benčević” u Slavonskom Brodu, Ivan Brzić, mag. ing. silv., univ. spec., načelnik Općine Bebrina, doc. dr. sc. Ana Jelaković te liječnici brodske bolnice dr. Anđela Barišić, dr. Ivana Mahovne, dr. Ivana Kolač Damjanović, dr. Ivana Stanušić i dr. Iva Dumančić, čime Društvo okuplja stručnjake različitih područja medicine, znanosti i javnog djelovanja s ciljem zajedničkog očuvanja vrijedne medicinske baštine i razvoja novih preventivnih aktivnosti.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju zamišljeno je kao otvorena udruga građana koja želi povezati zdravstvene djelatnike, znanstvenike, institucije i lokalnu zajednicu u zajedničkom nastojanju da se očuva sjećanje na jednu od najvažnijih pobjeda hrvatske medicine, ali i da se stanovništvo pripremi za nove zdravstvene izazove koje donose suvremeni način života. Upravo zato Društvo poziva sve građane dobre volje da svojim članstvom, volontiranjem ili drugim oblicima potpore sudjeluju u njegovu radu jer očuvanje zdravlja zajednice nije isključivo odgovornost zdravstvenog sustava, nego zajednički cilj cijelog društva, u kojem znanje, prevencija i zdravstvena pismenost predstavljaju najučinkovitije alate za stvaranje zdravije i sigurnije budućnosti.
