Klavir postaje udaraljka, a zvuk umjetnost: Pula krajem kolovoza donosi nešto sasvim drugačije

Dok posljednji dani kolovoza na Jadranu uglavnom prolaze u znaku koncerata, festivala i završnih ljetnih događanja, Pula će nakratko krenuti u sasvim drugom smjeru. Od 27. do 29. kolovoza u Galeriji Novo i DC-u Rojc održava se 17. izdanje Audioarta, festivala koji već godinama okuplja autore zainteresirane za sve ono što se događa kada glazba prestane slijediti očekivana pravila.

Tijekom tri dana na programu će biti koncerti, zvučni performansi i radionice posvećene istraživanju zvuka, analognoj sintezi i suvremenim umjetničkim praksama, a ovogodišnji program spaja međunarodne i domaće autore različitih pristupa eksperimentalnoj i improviziranoj glazbi.

Festival na kojem zvuk postaje prostor za eksperiment

Audioart je pokrenut 2010. godine, potaknut prijateljstvom s poljskim umjetnikom i skladateljem Marekom Choloniewskim, koji je početkom devedesetih u Krakovu osnovao Audio Art Festival. Pulsko izdanje tijekom godina razvilo se u međunarodnu platformu na kojoj se susreću eksperimentalna i improvizirana glazba, audiovizualne instalacije, performansi, sound art i field recording.

Upravo zato ovo nije festival na koji treba doći s unaprijed definiranim očekivanjima o tome kako bi koncert trebao zvučati. Instrumenti ovdje dobivaju neke sasvim nove funkcije, svakodnevni zvukovi mogu postati glazbeni materijal, a granica između skladbe, improvizacije i performansa često gotovo potpuno nestaje.

Među imenima ovogodišnjeg programa posebno se izdvajaju nizozemski skladatelj, izvođač i umjetnik Thomas Ankersmit, austrijski improvizacijski trio The Thunks te slovenski avant-folk trio Širom.

Prva večer pripada instrumentu iz pred-digitalnog doba

Festival u četvrtak, 27. kolovoza, u 21 sat u Galeriji Novo otvara Thomas Ankersmit izvedbom „The Tcherepnin Series (Music for the Original Serge Synthesizers)“.

Ankersmit posljednja dva desetljeća istražuje mogućnosti Serge Modulara, analognog sintesajzera koji je prije otprilike pola stoljeća osmislio Serge Tcherepnin i koji danas ima gotovo kultni status među poznavateljima elektroničkih instrumenata.

Za projekt „The Tcherepnin Series“ Ankersmit istražuje izvorne Serge sustave sačuvane u povijesnim studijima diljem svijeta, promatrajući svaki od njih gotovo kao zaseban zvučni portret. Pulska izvedba bit će potpuno analogna, a spojit će sviranje uživo na njegovu Serge sustavu sa snimkama nastalim na povijesnim instrumentima.

Kako zvuči jedan mjesec nečijeg života?

Dan poslije, 28. kolovoza, program se seli u DC Rojc, gdje će od 21 sat biti predstavljena dva sasvim različita pristupa eksperimentalnom zvuku.

Multimedijalni umjetnik Bojan Gagić predstavit će „Monofoni dnevnik – Svibanj 2026.“, koncertni rad sastavljen od 31 kratke audioforme. Svaka predstavlja jedan dan u mjesecu i funkcionira kao svojevrsni zapis autorova emocionalnog i psihološkog stanja.

Posebno je zanimljiva odluka da se čitav rad izvodi putem samo jednog zvučnika. Umjesto impresivnih višekanalnih sustava, zvuk se namjerno svodi na mono izvedbu kako bi iskustvo postalo intimnije i neposrednije.

Što se dogodi kada klavir prestane biti samo klavir?

Iste večeri nastupa The Thunks, austrijski improvizacijski trio koji čine pijanistica Elisabeth Harnik te bubnjari Martin Brandlmayr i Didi Kern.

Njihov pristup posebno je zanimljiv jer u zajedničkoj improvizaciji mijenjaju uloge instrumenata. Klavir može poprimiti karakter udaraljke, dok bubnjevi preuzimaju melodijske i teksturalne funkcije. Umjesto jasne podjele na ritam i melodiju, glazbenici neprestano istražuju koliko se poznati instrument može udaljiti od onoga što od njega očekujemo.

Više od dvadeset instrumenata za posljednju festivalsku večer

Subota, 29. kolovoza, rezervirana je za slovenski trio Širom, koji čine Iztok Koren, Samo Kutin i Ana Kravanja.

Tijekom nastupa koriste više od dvadeset instrumenata, povezujući tradicijske zvukove sa suvremenim akustičnim pristupima i elementima eksperimentalnog rocka. Rezultat nije jednostavno smjestiti u jedan žanr – njihova glazba istodobno može djelovati mistično, sirovo, meditativno i nepredvidivo.

Ovdje publika ne mora ostati samo publika

Audioart ove godine izlazi iz klasičnog koncertnog formata i kroz dvije radionice.

Bojan Gagić vodit će radionicu „Sretno mjesto“, u kojoj će sudionici pomoću vlastitih pametnih telefona snimati zvukove povezane s prostorima, emocijama i osobnim sjećanjima. Ideja je istražiti koliko snažno jedan zvuk može vratiti osjećaj određenog trenutka ili mjesta.

Thomas Ankersmit, s druge strane, održat će trodnevnu radionicu „Analogna sinteza i eksperimentalni zvuk“. Sudionici će se upoznati s modularnom elektronikom, stvarati vlastite zvučne fragmente te sudjelovati u zajedničkoj improvizaciji i snimanju.

Upravo takav pristup možda najbolje objašnjava zašto Audioart traje već sedamnaest izdanja. Ne pokušava eksperimentalnu glazbu učiniti jednostavnijom niti je prilagoditi komercijalnim pravilima, nego publici daje priliku da joj se približi, posluša je i sama otkrije što joj je u njoj zanimljivo.

Za to pritom neće trebati ni ulaznica. Svi programi 17. Audioarta besplatni su, a festival je otvoren i publici koja već prati eksperimentalnu glazbu i onima koji se s takvom vrstom umjetnosti tek prvi put susreću.

Ako ste krajem kolovoza u Puli i želite jednu večer zamijeniti nešto predvidljivijim ljetnim programom za iskustvo u kojem možda nećete unaprijed znati što ćete čuti, Audioart je jedan od onih događaja koje vrijedi zapamtiti.