Lisinski otkriva sezonu koja mijenja pravila igre: Svjetske zvijezde, Beethovenov jubilej i program koji podiže ljestvicu klasične glazbe u Zagrebu
U trenutku kada se europska koncertna scena sve snažnije natječe za pažnju publike, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u sezonu 2026./2027. ulazi s programom koji jasno komunicira ambiciju: ostati referentna točka klasične glazbe u regiji, ali i ravnopravni sudionik europskog kulturnog vrha.
Nova sezona, predstavljena u Zagrebu uz naglasak na 200. obljetnicu smrti Ludwiga van Beethovena, ne oslanja se samo na tradiciju, već na pažljivo kurirani spoj velikih orkestara, solističkih imena svjetskog formata i domaćih umjetnika koji potvrđuju kontinuitet i razvoj hrvatske glazbene scene.
Prodaja pretplata, koja je krenula istoga dana na blagajnama dvorane i putem platforme Lisinski, dodatno naglašava strategiju ranog uključivanja publike i dugoročnog razvoja lojalne koncertne zajednice.
Sezona koja počinje s jasnom porukom: klasična glazba ima publiku i budućnost
Na predstavljanju programa istaknuto je kako ciklus Lisinski subotom, koji ulazi u svoju 45. obljetnicu, ostaje ključni stup koncertne ponude. Riječ je o formatu koji je odavno prerastao klasičnu definiciju koncerta, jer uz izvedbe donosi i razgovore s umjetnicima te dodatne sadržaje koji publici omogućuju dublje razumijevanje glazbe.
Nina Čalopek naglasila je kontinuitet i razvoj publike koja Lisinski prati desetljećima, pri čemu posebno odskače stabilan broj pretplatnika, od kojih su mnogi uz ciklus vezani više generacija. Takva stabilnost u kulturnom sektoru rijetka je i ukazuje na dugoročnu strategiju izgradnje povjerenja publike.
U isto vrijeme, program ostaje otvoren inovacijama, a naglasak na pristupačnosti i edukativnom aspektu potvrđuje smjer u kojem se dvorana pozicionira kao kulturni, ali i društveni centar.
Svjetska imena koja definiraju sezonu
Sezona 2026./2027. u Lisinskom donosi niz nastupa koji jasno pozicioniraju Zagreb na međunarodnoj koncertnoj karti. Otvaranje ciklusa Lisinski subotom predviđeno je uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Pascala Rophéa, uz nastup čelista Gautiera Capuçona, čime se odmah postavlja visoki umjetnički standard.
Program dalje uključuje nastupe orkestara i solista koji pripadaju samom vrhu klasične glazbene scene, među kojima se posebno ističu Xavier de Maistre, jedan od najvažnijih harfista današnjice, te pijanist Nikolaj Luganski, čiji recitali već godinama privlače međunarodnu pozornost.
Dolazak Bečkih simfoničara s japanskim pijanistom Maom Fujitom dodatno potvrđuje raznolikost i kuratorsku širinu programa, dok gostovanja ansambala poput Camerata Vienna Milano i Švedskog komornog orkestra s Martinom Fröstäom zaokružuju snažan europski okvir sezone.
Velike institucije europske glazbe na zagrebačkoj pozornici
Jedan od najjačih segmenata nove sezone svakako su nastupi velikih europskih orkestara i ansambala. Posebnu težinu donosi dolazak Orkestra Nacionalne akademije Santa Cecilia pod ravnanjem Daniela Hardinga, kao i Simfonijskog orkestra Bečkog radija ORF s dirigentom Markusom Poschnerom i violinistom Nemanjom Radulovićem kao solistom.
Program dodatno uključuje i Estonski nacionalni muški zbor, čime se otvara prostor za reprezentaciju snažne baltičke zborske tradicije, dok završnica ciklusa pripada legendarnom ansamblu Academy of St. Martin in the Fields, jednom od najprepoznatljivijih komornih orkestara na svijetu.
Takav raspored ne ostavlja prostor slučajnosti: riječ je o jasno strukturiranom programu koji balansira između simfonijske raskoši, komorne preciznosti i solističke virtuoznosti.
Hrvatski umjetnici i nova djela kao strateški smjer
Uz međunarodna imena, program snažno afirmira i domaću scenu. Ansambli Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, Cantus Ansambl koji obilježava 25 godina djelovanja, kao i brojni solisti potvrđuju kontinuitet ulaganja u hrvatske umjetnike.
Tomislav Žužak predstavio je ciklus Lisinski da camera, koji se ove sezone razvija pod zajedničkim konceptom Katalog zvuka, strukturiran kroz programske cjeline Teksture, Boje i Oblici.
Naglasak na praizvedbama i suvremenim djelima posebno se ističe kao strateški smjer dvorane, pri čemu se uključuju nova djela hrvatskih autora, ali i reinterpretacije klasičnih obljetničkih ciklusa posvećenih Beethovenu, Mozartu i drugim skladateljima.
Komorna glazba kao prostor eksperimenta i edukacije
Poseban segment sezone posvećen je edukativnim koncertima i komornim formama koje približavaju glazbu mlađoj publici. U tom kontekstu razvija se program „Učimo o glazbi uz…“, koji spaja izvođačku praksu i edukaciju.
Martina Filjak istaknula je zahtjevnost interpretacije poznatog repertoara, gdje se od izvođača očekuje tehnička preciznost, ali i interpretativna svježina. Upravo u tom balansiranju između poznatog i novog leži ključ suvremenog pristupa klasičnoj glazbi.
U komornom programu sudjeluju i ansambli poput Trio Elogio, koji dodatno proširuju repertoar kroz nove skladbe i hrvatske praizvedbe, čime se Lisinski pozicionira i kao platforma za suvremeno stvaralaštvo.
Kulturna politika i financijska stabilnost kao temelj razvoja
Važan segment predstavljanja bio je i institucionalni okvir u kojem Lisinski djeluje. Emina Višnić naglasila je značaj ulaganja Grada Zagreba u kulturne institucije, ističući da su povećana sredstva omogućila pristupačnije cijene ulaznica i širu dostupnost programa.
Time se kultura pozicionira ne samo kao elitni sadržaj, već kao javno dobro koje mora biti dostupno različitim društvenim skupinama.
Sezona koja potvrđuje status Lisinskog kao kulturnog središta regije
Sezona 2026./2027. u Lisinskom ne donosi samo niz koncerata, već jasno artikuliranu strategiju razvoja publike, umjetničke izvrsnosti i međunarodne vidljivosti.
Od Beethovenova jubileja, preko gostovanja najvećih svjetskih orkestara, do snažnog fokusa na domaće autore i edukaciju, program jasno pokazuje da Lisinski ne reagira na trendove – nego ih u velikoj mjeri definira.
U tom kontekstu, nova sezona ne predstavlja samo kulturni kalendar, već i potvrdu da Zagreb i dalje ostaje važna točka na europskoj karti klasične glazbe.
