“Mreže duhovi s dna Jadrana” stigle pred svijet: Ema Helena Vičar u Vijetnamu pokrenula pitanje koje više ne možemo ignorirati

Hrvatska predstavnica na izboru Miss World Ema Helena Vičar trenutno se nalazi u Vijetnamu, gdje traje 73. izdanje izbora Miss World, u godini u kojoj se obilježava i 75. godišnjica ovog međunarodnog natjecanja. U ovogodišnjem programu sudjeluje 120 kandidatkinja iz različitih dijelova svijeta, a natjecanje se kroz niz službenih izazova, javnih nastupa, predstavljanja i drugih aktivnosti približava završnici.

Nakon dosadašnjih natjecateljskih etapa, Ema Helena Vičar ulazi u završni dio programa, koji će kulminirati velikim finalom 5. rujna u Nha Trangu. Završnica će biti usmjerena na izbor kandidatkinja koje će nastaviti natjecanje prema samom vrhu, a hrvatska predstavnica do tada nastavlja predstavljati Hrvatsku kroz komunikaciju, društveni angažman, kulturu, modu i projekt kojim je zaštitu Jadranskog mora povezala s konceptom održivosti i kružnog gospodarstva.

Miss World više nije samo natjecanje na pozornici

Suvremeni format izbora Miss World posljednjih godina snažno naglašava društveni angažman kandidatkinja i njihove projekte, zbog čega rezultat ne ovisi isključivo o završnom nastupu. Kandidatkinje kroz različite izazove predstavljaju svoje sposobnosti, interese, osobne stavove i projekte kojima žele pridonijeti društvu.

Među važnim dijelovima programa tradicionalno su izazovi poput Beauty with a Purpose, Head to Head Challengea, Top Modela, Sports Challengea, Talenta i multimedijskog segmenta. Važnu ulogu imaju i osobni intervjui, javni nastupi te kulturna predstavljanja. Pojedini izazovi imaju status fast-track kategorija, što znači da ostvareni rezultat u njima može kandidatkinji omogućiti izravan napredak prema završnim fazama natjecanja.

Upravo je Head to Head Challenge bio jedna od važnijih prilika za hrvatsku predstavnicu da pred međunarodnom publikom predstavi temu koju smatra posebno važnom za Hrvatsku, ali i za globalnu zaštitu mora.

Ema Helena Vičar otvorila pitanje „mreža duhova“

U Vijetnamu je Ema Helena Vičar predstavila svoj projekt „Blue Planet: A Purpose for Life“, koji je usmjeren na problem odbačenih i izgubljenih ribarskih mreža u Jadranskom moru. Riječ je o problemu koji je široj javnosti znatno manje vidljiv od otpada koji se nalazi na plažama i uz obalu, ali njegove posljedice mogu biti dugotrajne.

Izgubljene ribarske mreže, poznate i kao „mreže duhovi“, mogu ostati u moru nakon što ih ribari izgube ili napuste. Takva oprema može nastaviti zarobljavati ribe, morske kornjače i druge morske organizme, čime predstavlja kontinuirani pritisak na morski ekosustav. Istodobno, materijali od kojih su mreže izrađene postupno se troše i mogu pridonositi širenju plastičnog otpada u morskom okolišu.

Upravo je činjenica da najveći dio tog problema nije vidljiv na prvi pogled bila jedna od ključnih poruka Eminog predstavljanja. Dok se problem onečišćenih plaža može relativno brzo uočiti, onečišćenje koje se nalazi ispod površine mora zahtijeva organizirano djelovanje, stručnu podršku i konkretne akcije uklanjanja otpada.

„More je dio hrvatskog identiteta, naše povijesti i našeg načina života, naše ekonomije i turizma“, istaknula je Ema Helena Vičar tijekom predstavljanja projekta, naglašavajući da zaštita Jadrana za Hrvatsku nije samo pitanje očuvanja prirode, nego i pitanje dugoročne zaštite prostora koji ima gospodarsku, kulturnu i društvenu važnost.

Problem koji počinje na dnu mora

Zaštita mora često se u javnosti povezuje s vidljivim otpadom, posebno plastikom koja se nalazi na obalama i plažama. Međutim, dio onečišćenja ostaje izvan neposrednog pogleda javnosti. Odbačena ribarska oprema jedan je od primjera otpada koji može ostati na morskom dnu i nastaviti predstavljati opasnost dugo nakon što je izgubio svoju prvotnu funkciju.

Zbog toga je uklanjanje takvog otpada zahtjevnije od klasičnih akcija čišćenja obale. Potrebni su ronioci, odgovarajuća oprema, organizacija na terenu i suradnja s lokalnim zajednicama, ribarima i drugim sudionicima. Problem dodatno dobiva na važnosti kada se uzme u obzir činjenica da se posljedice izgubljene ribarske opreme ne zaustavljaju njezinim uklanjanjem, nego je potrebno razmišljati i o tome kako spriječiti novo nastajanje takvog otpada te kako postojeće materijale vratiti u gospodarski sustav.

Upravo na toj točki projekt „Blue Planet: A Purpose for Life“ nastoji povezati zaštitu okoliša s konceptom kružnog gospodarstva. Ideja nije samo ukloniti problematični materijal iz mora, nego pronaći način da se dio prikupljenog materijala ponovno iskoristi i pretvori u novu vrijednost.

Od otpada iz Jadrana do regeneriranog materijala

Posebno mjesto u projektu zauzima hrvatski pokret Krie x Provir, kroz čije se aktivnosti povezuje prikupljanje odbačenih ribarskih mreža s njihovom daljnjom obradom i ponovnom uporabom. Prema podacima koje Ema Helena Vičar predstavlja u sklopu svojeg projekta, između 2023. i 2025. godine prikupljeno je približno 100 tona odbačenih ribarskih mreža iz Jadranskog mora i priobalnih područja.

Vrijednost takvog pristupa nije samo u količini prikupljenog otpada, nego u pokušaju da se materijal koji je predstavljao ekološki problem ponovno uključi u proizvodni proces. Prikupljene mreže mogu se, kroz odgovarajuće procese regeneracije, pretvoriti u materijal koji se ponovno koristi u proizvodnji.

U projektu se pritom navodi ECONYL®, regenerirano najlonsko vlakno koje se proizvodi od obnovljenog najlonskog otpada. Time se naglašava princip prema kojem materijal ne mora završiti kao konačni otpad nakon što prestane služiti svojoj izvornoj namjeni. Umjesto toga, može se vratiti u proizvodni ciklus i dobiti novu funkciju.

Ema je tu poruku sažela riječima da „otpad postaje sirovina, problem postaje prilika, a ekologija postaje inovacija“.

Takav pristup odgovara temeljnim načelima kružnog gospodarstva, čiji je cilj smanjiti količinu otpada, produžiti uporabnu vrijednost materijala i smanjiti potrebu za korištenjem novih resursa. U slučaju ribarskih mreža riječ je o povezivanju ekološke sanacije s proizvodnim procesima, čime se zaštita okoliša nastoji povezati s konkretnim gospodarskim rješenjima.

Projekt koji povezuje različite sektore

Jedan od važnijih elemenata projekta „Blue Planet: A Purpose for Life“ jest povezivanje različitih skupina koje sudjeluju u rješavanju problema onečišćenja mora. U takvom pristupu svoju ulogu imaju ribari, ronioci, stručnjaci za zaštitu okoliša, znanstvena zajednica, dizajneri, lokalne zajednice i volonteri.

Takav model važan je zato što problem izgubljenih ribarskih mreža nije moguće riješiti isključivo jednom akcijom čišćenja. Potrebno je utvrditi gdje se mreže nalaze, organizirati njihovo uklanjanje, osigurati njihovo zbrinjavanje i, kada je to moguće, omogućiti njihovu ponovnu uporabu. Istodobno je potrebno raditi na edukaciji i prevenciji kako bi se smanjila mogućnost nastanka novog otpada.

Prema predstavljanju projekta, u aktivnosti su uključeni i građani koji mogu prijavljivati lokacije na kojima se nalaze odbačene ribarske mreže. Takav oblik uključivanja javnosti pokazuje kako ekološke inicijative mogu prerasti iz pojedinačnih akcija u širi model suradnje lokalne zajednice.

Ema Helena Vičar zaštitu Jadrana predstavlja kao hrvatsku, ali i globalnu temu

Ema Helena Vičar svoju je platformu hrvatske predstavnice iskoristila kako bi temu zaštite Jadrana predstavila međunarodnoj publici. Poseban naglasak stavila je na činjenicu da se problem plastičnog i drugog otpada u morima ne može promatrati isključivo kroz granice pojedinih država.

Mora i morski ekosustavi povezani su, a otpad koji završi u moru može imati posljedice koje prelaze granice područja na kojem je nastao. Zbog toga iskustvo Hrvatske i Jadrana može biti dio šire međunarodne rasprave o zaštiti mora, odgovornom gospodarenju otpadom i održivom korištenju prirodnih resursa.

U tom kontekstu „Blue Planet: A Purpose for Life“ predstavlja hrvatski primjer kojim se pokušava pokazati da zaštita okoliša može istodobno uključivati čišćenje, edukaciju, uključivanje građana, inovacije i ponovnu uporabu materijala.

Za hrvatsku predstavnicu posebno je važno što projekt nije ograničen samo na nastup tijekom izbora Miss World. Ema je i prije odlaska u Vijetnam sudjelovala u aktivnostima usmjerenima na očuvanje okoliša, uključujući akcije čišćenja obale, ekološke kampanje i aktivnosti povezane s uklanjanjem odbačenih ribarskih mreža.

Kao ambasadorica inicijative „Za Ljepšu Našu“ sudjelovala je u aktivnostima kojima se nastoji povećati svijest javnosti o zaštiti prirode, posebno među mladima. Upravo edukacija mlađih generacija jedan je od elemenata na kojem inzistira i u međunarodnom predstavljanju projekta.

Poruka usmjerena prema mladima

Ema Helena Vičar smatra da zaštita okoliša ne može biti odgovornost isključivo institucija, stručnjaka ili organizacija koje se profesionalno bave ekologijom. Promjena ponašanja građana važan je dio dugoročnog rješenja, posebno kada je riječ o svakodnevnom korištenju plastike, gospodarenju otpadom i odnosu prema prirodnim resursima.

Poruka koju prenosi kroz svoj projekt pritom nije usmjerena samo na velike ekološke akcije. Naglasak je i na svakodnevnim odlukama pojedinca, od smanjenja nepotrebne potrošnje plastike do odgovornijeg odnosa prema otpadu i uključivanja u lokalne aktivnosti zaštite okoliša.

Takav pristup posebno je važan u radu s mladima jer upravo nove generacije mogu dugoročno utjecati na promjenu potrošačkih navika i odnosa prema prirodi. Društvene mreže, javni nastupi i međunarodne platforme poput Miss Worlda u tom slučaju postaju sredstva za širenje poruke, a ne samo prostor za osobnu promociju kandidatkinje.

Hrvatski Jadran kao dio globalne priče

Predstavljanjem problema „mreža duhova“ pred međunarodnim auditorijem Ema Helena Vičar nastoji hrvatsko iskustvo pretvoriti u temu koja nadilazi nacionalne granice. Jadran je za Hrvatsku od iznimne važnosti, ali izazovi s kojima se suočava nisu izolirani.

Onečišćenje mora, plastični otpad, izgubljena ribarska oprema i potreba za održivijim upravljanjem morskim resursima pitanja su koja se pojavljuju u brojnim dijelovima svijeta. Zbog toga hrvatski model prikupljanja i ponovne uporabe ribarskih mreža može biti predstavljen kao primjer povezivanja zaštite okoliša s inovacijama i kružnim gospodarstvom.

Za Emu je upravo to i smisao projekta. Cilj nije da priča o „Blue Planet: A Purpose for Life“ završi završetkom ovogodišnjeg izbora Miss World, nego da se aktivnosti nastave kroz edukaciju, buduće akcije čišćenja, povezivanje organizacija i uključivanje većeg broja mladih u konkretne projekte zaštite Jadrana.

Završnica Miss Worlda 5. rujna

Nakon dosadašnjih izazova hrvatsku predstavnicu očekuje završni dio natjecanja. Veliko finale 73. izbora Miss World održat će se 5. rujna u Nha Trangu, gdje će biti poznat konačan poredak i odgovor na pitanje koliko daleko Ema Helena Vičar može dogurati u ovogodišnjem natjecanju.

Sustav natjecanja posljednjih godina uključuje kombinaciju rezultata fast-track izazova, ocjene žirija i kontinentalne raspodjele kandidatkinja. U prethodnom izdanju završna faza uključivala je izbor Top 40 kandidatkinja, nakon čega su se natjecateljice dalje raspoređivale prema kontinentalnim skupinama.

Za Hrvatsku će stoga posljednji dani natjecanja biti važni ne samo zbog konačnog plasmana, nego i zbog međunarodne vidljivosti projekta koji je hrvatska predstavnica odlučila postaviti u središte svog nastupa.

Ema Helena Vičar u Vijetnam tako nije donijela samo priču o natjecanju za međunarodnu titulu. Na jednu od najvećih svjetskih pozornica ljepote donijela je temu koja proizlazi iz hrvatskog iskustva i svakodnevnog odnosa prema Jadranskom moru. „Blue Planet: A Purpose for Life“ pritom nastoji pokazati da zaštita mora nije samo pitanje uklanjanja otpada, nego i pitanje odgovornosti, suradnje, inovacija i sposobnosti da se problematični materijali ponovno pretvore u resurs.

Dok se približava 5. rujna i završnica u Nha Trangu, ostaje otvoreno pitanje hoće li hrvatska predstavnica izboriti mjesto među najboljim kandidatkinjama svijeta. Neovisno o konačnom plasmanu, njezin nastup u Head to Head Challengeu omogućio je da se problem koji je na prvi pogled lokalnog karaktera, poput odbačenih ribarskih mreža na dnu Jadrana, predstavi međunarodnoj publici kao dio mnogo šireg pitanja zaštite svjetskih mora.