Novo Mastercardovo istraživanje otkriva da Hrvati sve više traže autentična offline iskustva

U vremenu u kojem su algoritmi, umjetna inteligencija i digitalni sadržaji gotovo neizbježan dio svakodnevice, hrvatski potrošači sve jasnije pokazuju da u slobodno vrijeme traže ono što tehnologija ne može nadomjestiti. Umjesto još više ekrana, preporuka i automatiziranih sadržaja, sve više cijene stvarni kontakt, autentičnost i iskustva koja ostavljaju trag.

To potvrđuje i novo Mastercardovo istraživanje o ekonomiji iskustava, koje pokazuje da 35 posto ispitanika u Hrvatskoj planira u 2026. godini povećati potrošnju na iskustva poput putovanja, koncerata i odlazaka u restorane, dok njih 52 posto očekuje da će na takve sadržaje trošiti jednako kao i lani. Iako je udio onih koji planiraju povećati potrošnju u Hrvatskoj nešto niži od europskog prosjeka, zanimanje za same sadržaje i doživljaje u nizu kategorija kod nas je izraženije nego u ostatku Europe.

Najveći interes hrvatski ispitanici pokazuju upravo za putovanja i turizam. Čak 86 posto njih kaže da bi u 2026. željelo više takvih iskustava, što je osjetno više od europskog prosjeka od 79 posto. Visoko su i gastronomska iskustva, za koja interes pokazuje 81 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok europski prosjek iznosi 70 posto. Odmah iza njih nalaze se koncerti i glazbeni festivali, koje želi više čak 78 posto hrvatskih ispitanika, u usporedbi sa 69 posto na razini Europe. Snažan interes bilježe i sadržaji povezani s wellnessom i zdravljem, kao i film, za koje interes pokazuje po 77 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Da iskustva više nisu samo ugodan dodatak, nego stvarni dio osobnih prioriteta, pokazuju i stavovi ispitanika. 74 posto Hrvata kaže da im upravo iskustva donose neke od najboljih životnih uspomena, što je također iznad europskog prosjeka. Nadalje, 65 posto ih ističe da im je važnije stvarati uspomene nego gomilati materijalne stvari, dok 69 posto radije bira nekoliko autentičnih iskustava nego velik broj generičkih. Dodatno, 68 posto hrvatskih ispitanika kaže da više uživa u iskustvima kada ih dijeli s drugima, a 67 posto priznaje da novac troši opuštenije kada je vani i uživa u nekom iskustvu, bilo da je riječ o koncertu, festivalu ili putovanju.

Takav pomak vidi se i u svakodnevnim financijskim odlukama. Hrvati su spremni na vrlo konkretne kompromise kako bi si u 2026. priuštili više doživljaja. Najčešće su spremni smanjiti potrošnju na novu odjeću, što navodi 39 posto ispitanika, zatim na tehnologiju i gadgete, gdje je taj udio 38 posto, te na streaming servise i druge entertainment pretplate, na čemu bi štedjelo 29 posto ispitanika. Drugim riječima, iskustva sve jasnije postaju prioritet čak i kada treba promijeniti uobičajene obrasce potrošnje.

Istraživanje pokazuje i da se u Hrvatskoj osobito snažno osjeća potreba za ravnotežom između online i offline svijeta. 64 posto ispitanika navodi da su im offline iskustva sve važnija kao protuteža vremenu koje provode online, dok je europski prosjek nešto niži i iznosi 60 posto. Istodobno, 61 posto hrvatskih ispitanika više cijeni iskustva koja su im preporučili prijatelji, što dodatno potvrđuje da povjerenje u bliske ljude i dalje ima veliku težinu.

Posebno je zanimljiv i motiv koji stoji iza takvog ponašanja. Čak 40 posto ispitanika u Hrvatskoj kaže da želi smanjiti vrijeme koje provodi online tijekom slobodnog vremena. To jasno objašnjava zašto se sve više okreću iskustvima koja uključuju prisutnost, kontakt i stvarni doživljaj, odnosno svemu onome što ne dolazi kroz ekran.

Ta potreba za svojevrsnim ljudskim filtrom vidi se i u očekivanjima za 2026. godinu. Gotovo polovica ispitanika u Hrvatskoj, njih 49 posto, očekuje da će se još više oslanjati na preporuke stvarnih ljudi. Istodobno, 37 posto planira svjesno ograničavati ili ignorirati algoritamske i AI preporuke. Unatoč sve snažnijem tehnološkom razvoju, upravo ti rezultati pokazuju da povjerenje u osobne preporuke, iskustva iz prve ruke i ljudski kontakt ostaje ključno u donošenju odluka.

Mastercardovo istraživanje tako potvrđuje ono što se već neko vrijeme osjeća i u svakodnevici: ljudi ne odustaju od tehnologije, ali joj sve manje dopuštaju da im određuje slobodno vrijeme. Umjesto toga, sve više traže ono što ih doista ispunjava, a to su putovanja, susreti, dobra hrana, glazba i trenuci koji ostaju u pamćenju dugo nakon što prođu.