Od Jadranskih mreža do dizajnerskih fotelja: Dubrovački projekt koji mijenja budućnost mora i dizajna
More je toga dana u Dubrovniku prestalo biti samo kulisa i pretvorilo se u živi organizam u kojem se isprepliću znanost, dizajn, emocija i odgovornost prema budućnosti. U okviru E1 Dubrovnik GP 2026 program Future Adriatic Experience otvorio je prostor u kojem se Jadran nije promatrao kao turistička razglednica, nego kao sustav koji traži novu vrstu pažnje, znanja i djelovanja. Ideja da se more ne promatra samo kao resurs, nego kao partner u održivosti, bila je nit vodilja cijelog događaja.
Inicijativu Krie x Provir prije dvije godine pokrenuli su pionirka održive mode Kristina Burja i ribar Božidar Blaslov, spajajući dva svijeta koja se na prvi pogled čine udaljenima, ali su u stvarnosti duboko povezana morem. Njihova ideja prerasla je u projekt koji je do danas iz Jadrana uklonio više od 120 tona odbačenih ribarskih mreža, a ono što ga dodatno izdvaja jest činjenica da je rastao zahvaljujući građanima koji su dojavama lokacija aktivno sudjelovali u čišćenju podmorja i tako postali dio promjene.
Na istom valu održivosti, po prvi je put predstavljen i dizajnerski namještaj nastao iz materijala izvučenih iz mora, čime je cijela priča dobila novu dimenziju kružne ekonomije. Fotelje Krie x Altera, nastale u suradnji Krie Design i Altera, izrađene su od recikliranog drva, dok je ispuna oblikovana od tekstilnih vlakana nastalih u socijalnoj zadruzi Humana Nova. Tkanina je izrađena od Econyl, čime se zatvara puni krug od otpada u moru do proizvoda visoke estetske i funkcionalne vrijednosti.
Upravo su profesionalni ronioci još jednom podsjetili koliko je problem takozvanih “mreža duhova” stvaran i vidljiv, dok su ih izvlačili iz podmorja pred očima sudionika programa. Taj trenutak, u kojem se nevidljivo postaje opipljivo, imao je snažan emocionalni učinak jer je more na trenutak prestalo biti apstraktna tema i postalo konkretna odgovornost.
Umjetnički ton cijelom događaju dala je glumica Zrinka Cvitešić, čiji je nastup na brodu otvorio program posvećen Jadranu i Mediteranu, unoseći u cijelu priču element emocije koji je nadilazio stručne i ekološke diskurse. Njezin performans postao je simboličan prijelaz iz svijeta ideja u svijet osjećaja, gdje se održivost više ne objašnjava, nego doživljava.
Poseban naglasak programa bio je na djeci i mladima koji su kroz Marine Future Lab učili kako se more može popravljati doslovno rukama, kroz krpanje mreža, izradu predmeta i kreativne radionice s materijalima koji su nekada bili otpad. U tom procesu sudjelovali su i korisnici Dječjeg doma Maslina te učenici Osnovne škole Marina Držića, čime je edukativna dimenzija projekta dobila i snažnu društvenu komponentu.
Razgovor o budućnosti Jadrana otvorio je širi dijalog između institucija, gospodarstva i međunarodnih organizacija, u kojem su svoja promišljanja iznijeli i predstavnici Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Interzero te Aquafil. Podršku projektu dala je i Kolinda Grabar-Kitarović, istaknuvši važnost osobne odgovornosti u očuvanju okoliša, dok je Nikolina Brnjac naglasila kako će se budućnost održivog turizma mjeriti sposobnošću destinacija da istovremeno čuvaju resurse i stvaraju kvalitetu života.
Projekt koji se provodi uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokazao je još jednom da održivost nije apstraktna ideja ni deklarativna tema, nego proces koji nastaje na spoju znanja, zajedništva i konkretne akcije. U Dubrovniku je tako more na jedan dan postalo dokaz da se i najteži ekološki problemi mogu pretvoriti u novu vrijednost, ako im se pristupi kao zajedničkoj odgovornosti, a ne udaljenom izazovu.
