Od Pariza do Siska, isti motiv umjetnike fascinira već više od 200 godina: Ova izložba otkriva što sve most može značiti

Mostovi su mnogo više od arhitektonskih konstrukcija koje povezuju dvije obale. U umjetnosti su desetljećima predstavljali prijelaz, susret, rastanak, napredak i neizvjesnost, a upravo njihovu bogatu simboliku istražuje izložba „Mostovi obećanja“, koja se od 9. rujna do 4. listopada 2026. održava u Gradskoj galeriji Striegl u Sisku. Riječ je o novom gostovanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koje pred publiku donosi dvadesetak djela istaknutih hrvatskih slikara i grafičara nastalih u razdoblju od 19. stoljeća do suvremenog doba.

Izložba polazi od jednostavne, ali univerzalne ideje da prelazak na drugu obalu uvijek nosi obećanje nečega novog i drugačijeg. Most pritom nije predstavljen samo kao fizička poveznica između dviju točaka, nego kao prostor snažne simbolike u kojem se istodobno mogu susresti suprotna iskustva. On može označavati približavanje i udaljavanje, sigurnost i opasnost, spas i propast, kao i krhku vezu između onoga što ostavljamo iza sebe i onoga prema čemu tek krećemo.

Od Slave Raškaj i Josipa Račića do Matka Vekića

Kronološki postav omogućuje promatranje načina na koji se motiv mosta mijenjao zajedno s hrvatskom umjetnošću i društvom. Izložbeni narativ započinje klasicističkim topografsko-vedutnim gvašem Franza Jashkea iz 1807. godine te pejzažnim akvarelom Slave Raškaj s početka 20. stoljeća, nakon čega se razvoj hrvatskog likovnog moderniteta prati kroz antologijska djela Emanuela Vidovića, Josipa Račića i Milivoja Uzelca. Posebno mjesto zauzimaju Vidovićeva „Giudecca“, Račićev „Pont des Arts“ te Uzelčev „Most“ iz 1916./1917. godine.

Motiv mosta tijekom 1930-ih pojavljuje se i u prizorima Pariza. Vjekoslav Parać, Sonja Kovačić Tajčević i Marijan Detoni tijekom svojih studijskih boravaka bilježili su prizore sa Seine, dok su Oton Postružnik, Ivo Režek i Đuro Tiljak isti motiv pronalazili u domaćim pejzažima i vedutama. Most tako postupno prestaje biti samo dio krajolika i postaje znak vremena, društvenih promjena i ideje napretka.

Među djelima iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nalazi se Paraćev akvarel „Pariški most“ iz 1930. godine, dok Ivo Režek u djelu „Savski most u izgradnji“ iz 1939. godine most promatra kroz proces njegova nastajanja. Nekoliko desetljeća kasnije Matko Vekić motivu pristupa u monumentalnom ulju na platnu „Most“ iz 1999. godine. Ta tri rada već sama pokazuju koliko jedan motiv može mijenjati značenje ovisno o vremenu, prostoru i umjetničkom pristupu.

Most kao svjedok vremena

Povijesne okolnosti dodatno mijenjaju način na koji umjetnici promatraju mostove. Detonijev „Prijelaz preko Neretve“ u postavu se pojavljuje kao paradigma tragedije Drugoga svjetskog rata, dok Becićeva „Jablanica“ predstavlja suprotan pol i govori o izgradnji te novom životu. U drugoj polovici 20. stoljeća snažne konstrukcije mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka u djelima Ede Murtića, Ive Kaline i Matka Vekića počinju odražavati ubrzani tehnološki razvoj koji istodobno donosi napredak i otvara pitanje njegova utjecaja na prostor u kojem nastaje.

Sisački kontekst izložbi daju radovi Slave Striegla i Ivice Marekovića iz fundusa Gradske galerije Striegl. Njihova djela „Plavi most“ i „Pogorelec zimi“ u izložbeni narativ unose lokalnu atmosferu i prepoznatljiv duh sisačkoga kraja te izbor radova iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti povezuju s gradom u kojem se izložba održava.

Umjetnost koja izlazi izvan zidova muzeja

„Mostovi obećanja“ dio su ciklusa „NMMU u gostima“, koji Nacionalni muzej moderne umjetnosti provodi od 2022. godine. Projekt je pokrenut kako bi djela iz muzejske zbirke i tijekom obnove matične zgrade ostala dostupna publici kroz gostujuće tematske izložbe. Suradnja s Gradskom galerijom Striegl zato ovom projektu daje dodatno značenje jer ideja povezivanja nije prisutna samo u umjetničkim djelima, nego i u odnosu dviju kulturnih institucija.

Upravo je u tome jedna od zanimljivijih dimenzija izložbe. Mostovi na slikama pripadaju različitim gradovima, razdobljima i umjetničkim poetikama, ali zajedno stvaraju priču koja nadilazi samu arhitekturu. Od pariških vizura i povijesnih prijelaza do industrijskih konstrukcija i prepoznatljivih sisačkih motiva, most ostaje mjesto na kojem se susreću prošlost i budućnost, poznato i nepoznato te ono što napuštamo i ono čemu se približavamo.

Izložba „Mostovi obećanja“ otvara se 9. rujna u Gradskoj galeriji Striegl u Sisku, gdje ostaje otvorena do 4. listopada 2026. godine.