Revolucija u svijetu slušalica i pametnih satova: Samsung koristi umjetnu inteligenciju kako bi uređaji savršeno pristajali gotovo svakome

U svijetu u kojem tehnologija postaje sve prisutniji dio svakodnevice, korisnici od pametnih uređaja očekuju mnogo više od samih tehničkih performansi. Danas nije dovoljno da uređaj bude brz, funkcionalan ili estetski privlačan. On mora biti gotovo neprimjetan u svakodnevnom životu, prilagođen tijelu, navikama i potrebama osobe koja ga koristi. Upravo zato razvoj nosivih uređaja ulazi u novu fazu, onu u kojoj umjetna inteligencija i napredni računalni sustavi postaju ključni saveznici dizajnera.

Jedan od najvećih izazova u razvoju nosive tehnologije oduvijek je bilo postizanje savršenog pristajanja. Bilo da je riječ o pametnom satu ili bežičnim slušalicama, svaki uređaj mora istodobno pružati udobnost, stabilnost i vrhunsku funkcionalnost. Problem je u tome što ne postoje dva potpuno ista ljudska tijela. Oblik uha, zapešća ili način na koji se uređaj nosi razlikuju se od osobe do osobe, zbog čega univerzalno rješenje često predstavlja kompromis.

Kako bi prevladao upravo taj izazov, Samsung posljednjih godina intenzivno razvija metodologiju poznatu kao računalni dizajn, odnosno Computational Design. Riječ je o procesu koji kombinira umjetnu inteligenciju, naprednu analitiku podataka i računalne simulacije kako bi se proizvodi oblikovali s dosad nezabilježenom razinom preciznosti. Umjesto oslanjanja isključivo na subjektivne dojmove korisnika i ograničena testiranja, razvojni timovi danas mogu analizirati goleme količine podataka te na temelju njih donositi odluke koje rezultiraju boljim korisničkim iskustvom.

Takav pristup razvija se unutar Samsung Design Innovation Centera u San Franciscu, istraživačkog središta koje se bavi proučavanjem odnosa između ljudi i tehnologije. Tamo multidisciplinarni timovi dizajnera, inženjera i stručnjaka za umjetnu inteligenciju rade na stvaranju proizvoda koji ne samo da odgovaraju suvremenim tehnološkim standardima, nego se prilagođavaju stvarnim ljudima i njihovim životnim navikama.

Filozofija koja stoji iza ovog pristupa temelji se na uvjerenju da tehnologija nema smisla ako nije usmjerena na čovjeka. Iako živimo u razdoblju ubrzanih tehnoloških inovacija, krajnji cilj nije stvaranje što sofisticiranijih uređaja, nego razvoj proizvoda koji će korisnicima život učiniti jednostavnijim, ugodnijim i kvalitetnijim. Upravo zato računalni dizajn pokušava preokrenuti tradicionalni proces razvoja proizvoda. Umjesto da se ljudi prilagođavaju tehnologiji, tehnologija se prilagođava ljudima.

Posebno važnu ulogu takav pristup ima kod nosivih uređaja. Kada su u pitanju pametni satovi i bežične slušalice, kvaliteta pristajanja nije samo pitanje udobnosti. Stabilan položaj uređaja izravno utječe na preciznost senzora, kvalitetu mjerenja zdravstvenih parametara, reprodukciju zvuka i cjelokupno korisničko iskustvo. Tradicionalne metode razvoja pritom imaju određena ograničenja jer se temelje na testiranju relativno malog broja ispitanika. Računalni dizajn omogućuje mnogo širu perspektivu jer iskustvo nošenja pretvara u objektivno mjerljive podatke.

U praksi to znači da Samsung koristi goleme digitalizirane baze podataka koje obuhvaćaju anatomske karakteristike korisnika iz različitih dijelova svijeta. Proces započinje izradom trodimenzionalnih i četverodimenzionalnih skenova stvarnih ljudi, nakon čega se stvaraju takozvani digitalni blizanci. Ti virtualni modeli omogućuju precizne simulacije koje uz pomoć umjetne inteligencije predviđaju kako će se određeni proizvod ponašati na tisućama različitih oblika uha ili zapešća. Rezultati simulacija zatim se dodatno potvrđuju fizičkim testiranjima pomoću specijaliziranih robotičkih sustava.

Jedan od najzanimljivijih primjera primjene ove tehnologije može se vidjeti na razvoju nove generacije bežičnih slušalica Galaxy Buds4. Tijekom razvoja analizirane su stotine milijuna podatkovnih točaka prikupljenih iz različitih anatomskih modela ljudskog uha. Provedeno je više od deset tisuća računalnih simulacija koje su istraživačima omogućile detaljan uvid u način na koji slušalice pristaju različitim korisnicima. Upravo zahvaljujući tim analizama donesene su odluke o smanjenju dimenzija glavnog dijela slušalice i prilagodbi kuta zakretanja. Na prvi pogled riječ je o gotovo neprimjetnim promjenama, no upravo su one rezultirale značajno većom stabilnošću i udobnošću tijekom nošenja.

Korisnici takvih uređaja često ne primjećuju složenost procesa koji se krije iza konačnog proizvoda, ali njegove rezultate osjećaju svakoga dana. Veća udobnost tijekom višesatnog nošenja, bolja stabilnost tijekom kretanja te precizniji rad senzora izravne su posljedice odluka donesenih na temelju podataka, a ne pretpostavki. Upravo zato računalni dizajn postaje jedan od najvažnijih alata suvremenog razvoja nosive tehnologije.

Ono što ovu metodologiju čini posebno zanimljivom jest činjenica da njezin potencijal tek počinje dolaziti do izražaja. Kako količina dostupnih podataka raste, a umjetna inteligencija postaje sve sofisticiranija, mogućnosti simulacije ljudskog tijela i predviđanja korisničkog iskustva postajat će još preciznije. Takav razvoj mogao bi promijeniti ne samo način na koji se dizajniraju postojeći uređaji, nego i otvoriti prostor za potpuno nove kategorije nosive tehnologije koje danas još uvijek pripadaju području vizije i istraživanja.

U budućnosti bi upravo spoj umjetne inteligencije i računalnog dizajna mogao postati jedan od ključnih pokretača inovacija u tehnološkoj industriji. Umjesto univerzalnih proizvoda namijenjenih prosječnom korisniku, sve više ćemo svjedočiti razvoju uređaja koji razumiju različitosti ljudskog tijela i prilagođavaju se individualnim potrebama. Takva transformacija ne donosi samo tehnološki napredak, nego i novu definiciju korisničkog iskustva u kojoj su čovjek i tehnologija povezaniji nego ikada prije.