Šezdeseta smotra folklora u Zagrebu donosi spektakl koji slavi otpornost baštine i vraća duh 1966. godine

Šezdeseta Međunarodna smotra folklora Zagreb održava se od 15. do 19. srpnja na više lokacija u gradu, a ovogodišnje izdanje obilježava važnu obljetnicu jedne od najprepoznatljivijih manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj. Zagreb će tijekom pet ljetnih dana ponovno postati mjesto susreta pjesme, plesa, običaja i nošnji iz različitih krajeva Hrvatske, ali i brojnih zemalja svijeta, čime se nastavlja dugogodišnja tradicija započeta još 1966. godine.

Ova smotra već desetljećima ima posebno mjesto u kulturnom životu grada i države jer ne prikazuje tradiciju samo kao naslijeđe koje se čuva, nego kao živu i aktivnu praksu koja se stalno obnavlja kroz nove generacije izvođača. Upravo je to naglašeno i u ovogodišnjem konceptu koji se temelji na ideji otpornosti baštine, odnosno njezine sposobnosti da opstane unatoč promjenama u društvu, ubrzanom načinu života i brojnim suvremenim izazovima.

Na konferenciji za medije predstavljen je program jubilarnog izdanja, a sudionici su istaknuli kako je posebnost ove godine u tome što se program djelomično oslanja na sudionike prve smotre održane prije šest desetljeća. Time se uspostavlja simbolična veza između početaka i današnjeg trenutka, ali i naglašava kontinuitet kulturnog stvaralaštva koji je uspio preživjeti sve društvene i povijesne promjene.

Stručni suradnici i organizatori istaknuli su kako je izbor skupina bio zahtjevan jer je prvotna smotra okupljala velik broj izvođača u iznimno intenzivnom programu, no ideja ovogodišnjeg izdanja bila je odabrati one koji su na različite načine povezani s počecima te one koji i danas aktivno čuvaju nematerijalnu kulturnu baštinu. U tom kontekstu posebno se naglašava važnost pojedinaca i zajednica koji desetljećima prenose tradiciju unutar svojih lokalnih sredina i održavaju njezinu prepoznatljivost.

Posebna pozornost usmjerena je na činjenicu da su neki sudionici prve smotre i danas aktivni, što dodatno potvrđuje snagu kontinuiteta i osobne predanosti tradicijskoj kulturi. Takvi primjeri najbolje pokazuju kako folklor nije samo scenski prikaz nego i životni identitet koji se prenosi kroz iskustvo, sudjelovanje i zajedništvo.

Predstavnici gradskih i državnih institucija istaknuli su važnost smotre kao kulturnog prostora u kojem se susreću lokalne i međunarodne tradicije. Naglašeno je da Zagreb time potvrđuje svoju ulogu grada koji aktivno podupire očuvanje i razvoj kulturne baštine, ali i omogućuje njezinu dostupnost široj publici. Kulturne manifestacije ovoga tipa prepoznate su kao važan dio identiteta grada jer povezuju građane i posjetitelje kroz zajedničko iskustvo kulturne raznolikosti.

U osvrtima na ovogodišnju temu posebno je naglašena i šira društvena dimenzija očuvanja baštine. Istaknuto je kako se nematerijalna kulturna baština danas suočava s izazovima modernog načina života, ali i kako je kroz povijest upravo ona često bila oslonac zajednicama u trenucima kriza i promjena. U tom smislu folklorne skupine i kulturno-umjetnička društva imaju važnu ulogu u očuvanju kontinuiteta identiteta i zajedništva.

Međunarodna smotra folklora u Zagrebu danas je prepoznata i kao dio globalnog kulturnog pokreta koji se bavi zaštitom i promocijom tradicijske baštine u skladu s načelima UNESCO-a. Njezina važnost potvrđena je i statusom manifestacije od nacionalnog značenja, što dodatno naglašava njezinu ulogu u kulturnom životu Hrvatske.

Ovogodišnje izdanje tako ne predstavlja samo proslavu dugog kontinuiteta, nego i podsjetnik na važnost očuvanja kulturne raznolikosti u suvremenom društvu. Kroz susrete izvođača i publike, smotra i dalje ostaje prostor u kojem se tradicija ne promatra kao nešto udaljeno ili prošlo, nego kao živa i dinamična vrijednost koja se neprestano oblikuje i prenosi.