ŠOKANTNO POSLJEDNJIH 5 MINUTA: Don Damir Stojić bez zadrške o Bogu, Hitleru i raju – izgovorio rečenice koje su zaledile studio
Video format „5 Minutes Left” autora Kristijana Jalšića u svojoj je najnovijoj epizodi donio razgovor koji je po tonu i sadržaju nadilazio uobičajene intervjue, jer je gost bio don Damir Stojić koji je kroz simulaciju posljednjih pet minuta života odgovarao na pitanja o temeljnim egzistencijalnim, teološkim i osobnim temama. Koncept emisije, u kojem se sugovornik nalazi u vremenskom okviru koji simbolizira kraj života, dodatno je pojačao ozbiljnost svake izgovorene rečenice, a razgovor je od početka bio usmjeren na pitanja koja se odnose na vjeru, moral, odgovornost i osobna uvjerenja.
Već na samom početku razgovora postavljeno je izravno pitanje o postojanju Boga, na što je don Damir bez zadrške odgovorio potvrdno, jasno i decidirano, istaknuvši da za njega ta mogućnost nije predmet sumnje ni razmatranja. U nastavku, na hipotetsko pitanje što ako Bog ipak ne postoji, odgovorio je jednako kratko i odlučno, naglašavajući da za njega takav scenarij nije opcija, čime je dodatno naglasio čvrstoću vlastitog svjetonazora i teološkog uvjerenja.
Govoreći o vlastitom životnom putu i svećeničkom pozivu, osvrnuo se na fenomen javne prepoznatljivosti, istaknuvši kako ga popularnost nije udaljila od realnosti jer je, kako je naveo, uvijek imao ljude koji su ga držali prizemljenim i podsjećali na odgovornost koju njegov poziv nosi. U kontekstu slabosti unutar klera, izdvojio je oholost, zavist i lijenost kao ključne grijehe koji mogu narušiti autentičnost svećeničkog života, dok je o celibatu govorio afirmativno, naglasivši da on u praksi funkcionira, uz napomenu da nijedan čovjek nije savršen, ali da sama struktura zavjeta ostaje održiva.
U jednom od kompleksnijih dijelova razgovora dotaknuo se i pitanja suvremenog odnosa Crkve prema vlastitim slabostima, pritom izražavajući mišljenje da Isus vjerojatno ne bi bio u potpunosti zadovoljan današnjim svećenicima, ali je istodobno podsjetio na evanđeoski princip milosrđa, naglašavajući da se Krist nije odrekao ni svojih apostola unatoč njihovim izdaja i slabostima. Time je kontekstualizirao kritiku unutar šire teološke perspektive oprosta i kontinuiteta vjere.
Na pitanje o mogućnosti spasenja bez formalnog sudjelovanja u crkvenom životu, uključujući odlazak na misu, odgovorio je da je takva mogućnost realna, ističući Božju veličinu i koncept ljubavi kao temeljnu odrednicu kršćanskog razumijevanja spasenja, pri čemu je naglasio da Bog može spasiti svakoga. U nastavku razgovora otvoreno je dotaknuta i kontroverzna tema mogućnosti spasenja povijesnih figura poput Adolfa Hitlera, na što je odgovorio oprezno i bez kategoričkih tvrdnji, istaknuvši da je sve moguće u okviru Božjeg milosrđa te da bi čak i posljednji trenutak pokajanja mogao imati presudnu teološku težinu.
Razgovor se potom proširio na pitanje nastanka čovjeka i odnosa vjere prema evoluciji, pri čemu je don Damir izrazio neslaganje s tezom o podrijetlu čovjeka od majmuna, naglašavajući vjerovanje u biblijski opis stvaranja i ideju da su Adam i Eva stvoreni na Božju sliku. U interpretaciji eshatoloških tema, govorio je o nebu kao stvarnosti koja ne podrazumijeva dosadu ili monotoniju, nego potpuno jedinstvo u Kristu, dok je na pitanje o „posljednjim vremenima” odgovorio da ona, u teološkom smislu, traju od Kristova uzašašća te da su započela prije dvije tisuće godina.
U završnim minutama razgovora ton je postao izrazito osoban i introspektivan, pa je don Damir iznio i vlastitu ispovijest kajanja, naglasivši da se kaje za sve svoje grijehe te da se ispričava svim ljudima. U tom završnom dijelu razgovora ostavio je i poruku usmjerenu gledateljima, u kojoj je pozvao na vjeru u Isusa Krista, prihvaćanje evanđelja i osobno obraćenje kao temeljni duhovni put.
Na samom kraju, u okviru završnog pitanja o tome što očekuje da će mu Isus reći u trenutku susreta, odgovorio je jednostavno i bez dodatnih interpretacija, navodeći da očekuje riječi dobrodošlice i ljubavi, čime je simbolično zaokružen razgovor koji je kroz cijeli format ostao usmjeren na krajnja pitanja vjere, života i smrti.
