Zagreb ovog ljeta postaje pozornica tradicije: Stižu Amira Medunjanin, Tamara Obrovac i čak osam jedinstvenih izložbi
Dok se Zagreb priprema za jubilarno, 60. izdanje Međunarodne smotre folklora, grad će već od kraja lipnja živjeti u ritmu tradicije, glazbe, sjećanja i kulturnog dijaloga. Iako će se središnji festivalski program održati od 15. do 19. srpnja na brojnim gradskim pozornicama, bogati pretprogram koji traje od 26. lipnja do 14. srpnja pretvorit će hrvatsku metropolu u veliko mjesto susreta prošlosti i sadašnjosti, otvarajući prostor za promišljanje o tome kako tradicijska baština opstaje, mijenja se i pronalazi svoje mjesto u suvremenom društvu.
Šezdeset godina nakon prvog izdanja, Međunarodna smotra folklora Zagreb ostaje jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija posvećenih očuvanju i predstavljanju tradicijske kulture. Upravo zato ovogodišnji pretprogram ne donosi samo niz popratnih događanja, nego i svojevrsno putovanje kroz različite oblike baštine koja se neprestano prilagođava novim vremenima, a pritom ne gubi svoj identitet.
Posebno mjesto u programu zauzimaju koncerti glazbenica koje su svojim radom uspjele spojiti tradiciju i suvremeni umjetnički izraz. U atriju Galerije Klovićevi dvori publika će imati priliku uživati u nastupu Tamare Obrovac, jedne od najoriginalnijih hrvatskih glazbenih autorica, koja će predstaviti novi album svojeg Transhistria Ensemblea. Njezin prepoznatljiv spoj istarskog glazbenog nasljeđa, dijalekta i jazza već desetljećima osvaja publiku daleko izvan hrvatskih granica, potvrđujući kako lokalna tradicija može postati univerzalni umjetnički jezik.
Nekoliko dana poslije isti će prostor ugostiti Amiru Medunjanin, umjetnicu čije se ime danas smatra sinonimom za suvremenu interpretaciju sevdalinke. Njezin koncert pod nazivom Sevdah pod zvijezdama donijet će emotivno glazbeno iskustvo u kojem će tradicionalne pjesme Balkana ponovno pokazati svoju bezvremensku snagu i sposobnost da jednako snažno progovore i današnjim generacijama.
Glazbeni dio programa dodatno će obogatiti koncert posvećen tradicijskim instrumentima i starim glazbenim praksama. Zvuk tambure samice, violina, bajsa, kontre, cimbala i drugih tradicijskih glazbala podsjetit će publiku na bogatstvo lokalnih glazbenih izraza koji su se stoljećima prenosili usmenom predajom i zajedničkim muziciranjem.
Ovogodišnja tema otpornosti i žilavosti baštine posebno će doći do izražaja kroz čak osam izložbi koje će tijekom srpnja biti postavljene u različitim zagrebačkim institucijama. One će kroz fotografije, dokumente, zvučne zapise i predmete svjedočiti o trajnosti kulturne memorije te o ljudima koji su desetljećima posvećeno čuvali tradicijske običaje i znanja.
Među njima se ističe velika retrospektivna izložba fotografija Vidoslava Bagura, dugogodišnjeg suradnika Smotre, čiji je objektiv tijekom četiri desetljeća bilježio lica sudionika, trenutke nastupa i atmosferu jednog od najvažnijih folklornih događaja u Hrvatskoj. Njegove fotografije danas predstavljaju dragocjen dokument vremena i svjedočanstvo o brojnim generacijama izvođača koje su kroz Smotru predstavljale svoje lokalne tradicije.
Posebnu pažnju privući će i izložba posvećena nematerijalnoj kulturnoj baštini kroz zvučne zapise prikupljane tijekom šest desetljeća postojanja manifestacije. Kroz glasove pjevača, svirača i folklornih skupina posjetitelji će moći osjetiti kontinuitet kulturne baštine koja se čuva ne samo u arhivima nego i u živom izvođenju, zajedništvu i svakodnevnoj praksi njezinih nositelja.
Program će otvoriti prostor i za istraživanje tradicijskog graditeljstva, kulturnih veza s Makedonijom, tradicijskih tetovaža Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine, kao i za upoznavanje kultura udaljenih krajeva svijeta. Tako će Zagreb tijekom srpnja postati mjesto susreta različitih tradicija koje, unatoč geografskim udaljenostima, dijele zajedničku potrebu za očuvanjem vlastitog identiteta.
Važan segment pretprograma čine i tribine koje će okupiti etnologe, povjesničare, istraživače i kulturne djelatnike. Kroz razgovore o ulozi smotri, održivosti kulturne baštine i suvremenim interpretacijama tradicije otvorit će se pitanja koja su danas aktualnija nego ikad. U vremenu ubrzanih društvenih promjena upravo se kulturna baština sve češće promatra kao prostor identiteta, pripadnosti i međugeneracijskog dijaloga.
Poseban završni naglasak pretprograma donijet će projekcija dokumentarnog filma o folklornom ansamblu gradišćanskih Hrvata Kolo Slavuj. Film prikazuje više od pola stoljeća predanog rada ljudi koji su kroz ples, pjesmu i zajednički angažman uspjeli očuvati hrvatsku tradiciju izvan granica domovine, potvrđujući kako baština opstaje zahvaljujući ljudima koji je svakodnevno žive i prenose dalje.
Šezdeseta Međunarodna smotra folklora Zagreb tako neće biti samo proslava važne obljetnice nego i snažan podsjetnik da tradicija nije statičan ostatak prošlosti. Ona se neprestano mijenja, prilagođava novim okolnostima i pronalazi nove načine izražavanja, ostajući pritom jedan od najvrjednijih temelja kulturnog identiteta. Upravo zato ovogodišnji pretprogram predstavlja mnogo više od uvoda u festival – on je poziv na promišljanje o tome kako baštinu sačuvati živom i relevantnom za generacije koje dolaze.
