Zagreb ponovno postaje galerija na otvorenom, a umjetnička djela skrivat će se na sedam poznatih lokacija
Gradove najčešće promatramo kroz njihovu praktičnu funkciju. Ulice služe kako bismo nekamo stigli, trgovima prolazimo na putu prema sljedećoj obavezi, a parkovi, pročelja i prolazi s vremenom postaju toliko poznati da ih gotovo prestajemo primjećivati. Ipak, dovoljno je promijeniti jedan detalj u prostoru kojim svakodnevno prolazimo da poznata lokacija odjednom dobije sasvim novo značenje. Upravo na toj ideji već devetu godinu počiva zagrebački festival Okolo, koji će od 20. do 30. kolovoza suvremenu umjetnost ponovno izvesti iz galerija i smjestiti je izravno među prolaznike.

Ovogodišnje izdanje donosi sedam umjetničkih intervencija raspoređenih po središtu Zagreba, a umjesto klasičnog obilaska izložbenog prostora publika će ih otkrivati hodajući gradom. Od trgova Zelene potkove do ulaza u Tunel Grič, radovi će biti postavljeni na lokacijama za koje su posebno osmišljeni, zbog čega njihov kontekst postaje jednako važan kao i sama umjetnička intervencija.
Takav koncept mijenja i uobičajeni odnos između umjetnosti i publike. Za susret s djelom nije potrebno unaprijed odlučiti otići u galeriju, kupiti ulaznicu ili poznavati suvremenu umjetničku scenu. Rad se može pojaviti tijekom odlaska na posao, popodnevne kave ili obične šetnje centrom grada, čime umjetnost ulazi u prostor svakodnevice i postaje dostupna i onima koji je možda nikada ne bi ciljano potražili.
Ovogodišnji Okolo podijeljen je u dvije programske cjeline, „Grad kao emocionalna mreža“ i „Slojevi sjećanja“, koje iz različitih perspektiva promatraju odnos između ljudi, grada i uspomena koje uz određene prostore vežemo. Polazište nije samo fizički Zagreb sastavljen od ulica, trgova i zgrada, nego njegova manje vidljiva strana koju stvaraju susreti, navike, osobne priče i osjećaj pripadnosti.
Program „Grad kao emocionalna mreža“, čija je kustosica Tena Bakšaj, okuplja šestero umjetnika i umjetnica koji se Zagrebom bave kroz instalacije, tekstil, participativne procese i intervencije u javnom prostoru. Umjesto jedinstvenog odgovora na pitanje što određeni grad znači njegovim stanovnicima, svaki rad otvara drukčiji način promatranja odnosa između prostora i ljudi koji ga koriste.
Ana Kovačić u svom radu povezuje osobna sjećanja, prirodne motive i svakodnevni život te istražuje način na koji oni oblikuju osjećaj pripadnosti određenom mjestu. Apolonija Lučić javni prostor privremeno pretvara u prostor bliskosti, nježnosti i odmora, dok Alba Miočev i Josipa Tadić interaktivnom instalacijom brišu jasnu granicu između promatrača i umjetničkog djela te pozivaju posjetitelje da sami postanu aktivni sudionici prostora.
Pitanje održivosti i odnosa prema predmetima koje svakodnevno odbacujemo otvara Ana Ratković Sobota, koja izrađuje tapiseriju od odbačenih plastičnih vrećica. Materijal koji u svakodnevnom životu gotovo automatski smatramo otpadom tako postaje umjetnički medij kroz koji se propituju potrošnja, okoliš i način na koji određujemo vrijednost predmeta.

Posebno zanimljiv bit će i povratak Lava Paripovića njegovu postojećem muralu na ulazu u Tunel Grič. Umjesto stvaranja potpuno novog rada, umjetnik će mural nadograditi dodatnim slikarskim slojem u koji ulaze tragovi vremena i promjene gradskog prostora. Djelo tako neće funkcionirati kao završena i nepromjenjiva slika, nego kao rad koji se, baš poput grada u kojem se nalazi, nastavlja mijenjati.
Druga programska cjelina, „Slojevi sjećanja“, okreće se fotografiji i pitanju kako slike iz različitih razdoblja utječu na način na koji danas gledamo Zagreb. Koncepciju potpisuje Ana Mikin, a program povezuje fotografsko nasljeđe s radovima suvremenih autorica te grad promatra kao prostor u kojem se osobno i kolektivno pamćenje neprestano preklapaju.
Polazište čine opusi važnih imena hrvatske fotografije Marije Braut, Toše Dabca, Šime Radovčića i Slavke Pavić, dok Inija Herenčić i Sanja Bistričić Srića kroz suvremeni autorski pogled istražuju fotografiju kao način bilježenja, ali i oblikovanja sjećanja. Fotografija ovdje nije samo dokument nekadašnjeg izgleda grada, nego sredstvo kroz koje različite generacije stvaraju vlastitu sliku istoga prostora.
Upravo je taj odnos prošlosti i sadašnjosti posebno zanimljiv u gradu poput Zagreba, čiji se identitet posljednjih godina ubrzano mijenja. Grad se obnavlja, pojedini prostori dobivaju nove funkcije, mijenjaju se navike njegovih stanovnika, a mjesta koja su jednoj generaciji predstavljala važnu točku svakodnevice nekoj sljedećoj mogu značiti nešto potpuno drugo. Umjetnost u javnom prostoru može takve promjene učiniti vidljivijima jer nas prisiljava da ponovno pogledamo ono pokraj čega inače prolazimo bez razmišljanja.
Okolo upravo zato ne funkcionira poput tradicionalnog festivala koncentriranog na jednu lokaciju. Sama šetnja postaje dio iskustva, a grad svojevrsni izložbeni prostor čije granice određuju rute kojima se publika kreće. Sedam lokacija u centru Zagreba tako tijekom deset festivalskih dana dobiva dodatni sloj koji postoji paralelno s njihovom svakodnevnom funkcijom.
Festival već devet godina polazi od jednostavne ideje da suvremena umjetnost ne mora biti ograničena na galerije i muzeje. Smještanjem radova na mjesta kojima svakodnevno prolaze tisuće ljudi stvara se drukčiji odnos s publikom, ali i mogućnost da poznati dijelovi grada nakratko postanu prostor razgovora, promatranja i novih interpretacija.
Možda je upravo slučajnost susreta najveća privlačnost takvog koncepta. Neki će posjetitelji krenuti u ciljanu potragu za svih sedam intervencija, dok će ih drugi otkriti sasvim slučajno, prolazeći putem kojim su prošli već stotinama puta. U oba slučaja rezultat može biti isti, odnosno nekoliko minuta u kojima poznata zagrebačka lokacija prestaje biti samo kulisa svakodnevice i postaje nešto što ponovno gledamo.
Deveto izdanje festivala Okolo održava se od 20. do 30. kolovoza na sedam lokacija u središtu Zagreba, a upravo bi tih deset dana moglo biti dobar razlog da tijekom sljedeće šetnje gradom malo usporimo i podignemo pogled. Zagreb možda poznajemo vrlo dobro, ali ovog kolovoza na njegovim ulicama bit će nekoliko novih detalja koje prije nismo mogli vidjeti.