Energetske zajednice više nisu samo ideja: U Bolu se otvara razgovor koji bi mogao ubrzati njihovu stvarnu primjenu

Međunarodna konferencija „Energetske zajednice u praksi“ održat će se 24. i 25. rujna 2026. godine u hotelu Bluesun Elaphusa u Bolu na otoku Braču. Konferencija će okupiti predstavnike energetskih zajednica, javnih institucija, lokalne i regionalne samouprave, razvojnih organizacija, energetskih zadruga i stručnih tijela iz Hrvatske, regije i drugih europskih zemalja. Središnja tema skupa bit će praktična provedba energetskih zajednica i stvaranje uvjeta za njihov stabilniji razvoj u lokalnim sredinama.

Konferenciju organiziraju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga ZEZ i Pokret otoka. Program se provodi kroz projekte APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities. Ti projekti već rade s lokalnim zajednicama, gradovima, općinama, otocima i građanskim inicijativama na razvoju različitih modela proizvodnje, dijeljenja i upravljanja energijom iz obnovljivih izvora.

Polazište konferencije nalazi se u vrlo konkretnom problemu hrvatske energetske tranzicije. Europski regulatorni okvir građanima daje mogućnost aktivnog sudjelovanja na energetskom tržištu. Građani mogu proizvoditi vlastitu energiju iz obnovljivih izvora. Mogu je koristiti, pohranjivati, prodavati i dijeliti unutar odgovarajućih organizacijskih modela. Mogu se udruživati i zajednički razvijati energetske projekte. Praktična primjena tih mogućnosti u Hrvatskoj još uvijek nailazi na regulatorna, administrativna, tehnička i organizacijska ograničenja.

Zbog toga se rasprava o energetskim zajednicama postupno pomiče s općih ciljeva energetske tranzicije prema vrlo praktičnim pitanjima. Lokalne inicijative danas traže jasan postupak osnivanja zajednice. Traže razumljiva pravila za priključenje i korištenje elektroenergetske mreže. Traže operativne modele dijeljenja proizvedene energije. Traže izvedive financijske modele za prva ulaganja. Traže jasnu podjelu odgovornosti između članova zajednice, operatora sustava, regulatora, lokalnih vlasti i drugih uključenih institucija.

U Hrvatskoj već postoje građani, energetske zadruge, stručnjaci, gradovi i općine s pripremljenim ili započetim projektima. Dio njih već je prošao postupke registracije i dobivanja potrebnih dozvola. Dio tek razvija prve projekte i okuplja članove. Njihova iskustva otvaraju vrlo konkretna pitanja o načinu primjene postojećih propisa. Upravo zato organizatori konferencije žele na jednom mjestu povezati korisnike sustava s institucijama odgovornima za njegovo funkcioniranje.

Prvi konferencijski dan bit će posvećen europskom okviru, hrvatskoj provedbi i odgovornosti javnih institucija. Program počinje 24. rujna javnim konferencijskim dijelom. Konferenciju će otvoriti Marija Mioč iz Uprave za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marina Dujmović Vuković kao ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, načelnica Općine Bol Katarina Marčić i Zlatko Zmijarević kao zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Europsku perspektivu predstavit će Aida Liha Matejiček iz Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije. Njezino će izlaganje biti usmjereno na prijelaz s europskih pilot-projekata prema modelima lokalne energetske tranzicije s mogućnošću stvarne provedbe. Takav prijelaz posebno je relevantan za sredine s postojećim lokalnim inicijativama i raspoloživim javnim ili privatnim energetskim potencijalom.

Iskustva projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities predstavit će Maja Jurišić iz Pokreta otoka, Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge ZEZ i Kristina Mudronja iz ZADRA NOVE. Njihova će izlaganja obuhvatiti rad s lokalnim zajednicama i energetskim inicijativama u različitim fazama razvoja. Posebna će pozornost biti usmjerena na prepreke prepoznate tijekom pripreme i provedbe projekata. Predstavit će se i alati te organizacijski modeli razvijeni kroz dosadašnji projektni rad.

Iskustvo projekta LIFE COMET i programa DBU/ECF Fast Forward Energy Communities donosi pitanje stvarne dostupnosti prava koja europski propisi već priznaju građanima. Formalno pravo na proizvodnju i zajedničko korištenje obnovljive energije samo po sebi ne stvara funkcionalnu energetsku zajednicu. Takva zajednica treba jasne administrativne procedure, odgovarajuće tržišne modele, pouzdana mjerenja, tehničku podršku i razumljiv regulatorni postupak.

Institucionalni dio konferencije zato će uključiti zasebno predstavljanje regulatornog okvira za razvoj energetskih zajednica. O toj će temi govoriti Zlatko Zmijarević iz HERA-e. Nakon tog izlaganja slijedi rasprava predstavnika tijela izravno povezanih s energetskom politikom, zaštitom okoliša, financiranjem energetske učinkovitosti, regulacijom tržišta i upravljanjem distribucijskim sustavom.

U toj će raspravi sudjelovati predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, HERA-e i HEP Operatora distribucijskog sustava. Predviđeno je i sudjelovanje predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Program ostavlja mogućnost dodatnih potvrda predstavnika partnerskih institucija.

Rasprava će biti usmjerena na provedbene probleme s kojima se susreću postojeće inicijative. Takvi problemi često nastaju na mjestima dodira različitih sustava. Jedan dio postupka pripada energetskom zakonodavstvu. Drugi dio ovisi o pravilima distribucijske mreže. Treći dio može biti povezan s organizacijskim oblikom zajednice, načinom evidentiranja članova, mjerenjem potrošnje ili obračunom energije. Razvoj energetskih zajednica zato zahtijeva međusobno usklađene postupke između većeg broja institucija.

Poseban dio prvog dana bit će posvećen ulozi lokalne i regionalne samouprave. Gradovi, općine i županije raspolažu javnim zgradama, zemljištem, infrastrukturom, stručnim službama i neposrednim kontaktom s građanima. U određenim modelima mogu biti inicijatori energetskih projekata. U drugim modelima mogu postati članovi zajednice ili vlasnici dijela infrastrukture. Njihova konkretna uloga ovisi o lokalnim resursima i ciljevima buduće zajednice.

O iskustvima lokalne i regionalne razine govorit će predstavnici Zadarske županije i Splitsko-dalmatinske županije, Grada Mostara, Općine Tivat i Općine Lumbarda te Ivan Zoković iz Energetske zadruge Apsyrtides. Rasprava će povezati otočna iskustva, obalne sredine, gradove i međuinstitucionalne modele razvoja.

Energetska zadruga Apsyrtides predstavlja primjer razvoja lokalne energetske inicijative na otocima Cresu i Lošinju. Takav model povezuje građane, lokalne stručnjake, otočne institucije i lokalne vlasti oko zajedničkih energetskih interesa. Iskustvo zadruge daje uvid u praktične prepreke prije realizacije projekta i u mogućnosti aktivnijeg uključivanja lokalne vlasti u vlasničke i organizacijske modele energetskih zajednica.

Regionalni pristup projektu APOLLO dodatno širi raspravu izvan hrvatskog regulatornog prostora. Projekt povezuje partnere i iskustva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Razlike među lokalnim sredinama pritom imaju neposredan utjecaj na izbor energetskog modela. Otočna zajednica raspolaže drukčijim resursima i ima drukčiju strukturu potrošnje od kontinentalne općine. Veći grad raspolaže drugačijom infrastrukturom od ruralnog područja. Skupina javnih ustanova ima drukčije organizacijske mogućnosti od građanske zadruge.

Zbog toga se energetske zajednice ne mogu razvijati prema jednom unaprijed određenom obrascu. U nekim sredinama prvi projekt može biti solarna elektrana na javnoj zgradi. U drugima početak može biti zajedničko ulaganje građana. Negdje inicijativa može krenuti od lokalne samouprave. Drugdje će inicijativu pokrenuti postojeća zadruga ili skupina stručnjaka. Projektni model mora odgovarati lokalnoj potrošnji, raspoloživim površinama, vlasničkim odnosima, sposobnosti ulaganja i interesu budućih članova.

Drugi dan konferencije, 25. rujna, bit će usmjeren na primjere stvarne provedbe. Program prelazi s regulatorne rasprave na organizacijske, tehničke i financijske modele energetskih zajednica. Sudionicima će biti predstavljene hrvatske inicijative u različitim fazama razvoja. Program uključuje i primjere iz Slovenije, Grčke, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Hrvatski dio praktičnog programa povezat će iskustva članova Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj. Predstavit će se modeli građanskog ulaganja, zadružnog vlasništva, međuopćinske suradnje, otočnog organiziranja, registriranih energetskih zajednica građana i manjih projekata razvijenih oko postojeće lokalne infrastrukture.

Jedan od primjera bit će Energetska zadruga ZEZ Sunce. Taj model počiva na izravnom uključivanju građana u financiranje obnovljivih izvora energije. Građani zajednički prikupljaju kapital za projekt i preuzimaju vlasničku ulogu. Takav pristup otvara praktična pitanja organizacije ulaganja, upravljanja zajedničkom imovinom i raspodjele odgovornosti između članova.

Energetska zajednica SAVA donosi drukčiji organizacijski model. Zajednicu čini osam jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije. Takva struktura omogućuje zajedničko planiranje lokalnih energetskih projekata kroz suradnju više gradova i općina. Ona istodobno otvara pitanja koordinacije većeg broja javnih tijela, zajedničkog upravljanja projektima i definiranja financijskih odnosa među članovima.

Energetska zadruga Apsyrtides predstavit će otočni model zajednice. U njemu lokalna energetska organizacija služi kao mjesto povezivanja građana, stručnjaka, lokalnog gospodarstva i institucija. Takav pristup omogućuje razvoj projekata s većim udjelom lokalnog vlasništva i lokalnog odlučivanja.

Energetska zajednica Sjevernog Jadrana predstavit će put od neformalnog okupljanja građana i stručnjaka do organizirane i operativne energetske zajednice. Inicijativa iz Rijeke prošla je postupak registracije i dobila jednu od prvih dozvola za organiziranje energetske zajednice građana u Hrvatskoj. Njezino iskustvo pruža konkretne informacije o administrativnim, regulatornim i tehničkim koracima potrebnima za početak dijeljenja energije među članovima.

Program uključuje i primjer Energetske zajednice DVD Špičkovina. Taj projekt povezan je s postojećom lokalnom institucijom i konkretnom javnom infrastrukturom. Primjer pokazuje mogućnost razvoja energetske zajednice kroz manji početni projekt. Početna investicija u takvom modelu može poslužiti za provjeru tehničkih i organizacijskih rješenja prije širenja na veći broj članova i novih lokacija.

Regionalni i europski primjeri omogućit će usporedbu hrvatskog iskustva s već uspostavljenim ili razvijenijim modelima. Slovenski Solar School Hrastnik povezuje javnu ustanovu, lokalnu samoupravu, građane i privatne partnere. Projekt je razvijen u okviru šireg lokalnog energetskog modela i pokazuje mogućnost istodobnog uključivanja javnih i privatnih dionika u isti projekt.

Grčki Desmi predstavlja drukčiju razinu organiziranja. Riječ je o nacionalnoj koaliciji osnovanoj krajem 2023. godine. Koalicija okuplja energetske zajednice, stručnjake, nevladine organizacije i akademske institucije. Takav model omogućuje zajedničko pružanje stručne podrške i koordinirano zastupanje interesa energetskih zajednica prema institucijama.

Grad Mostar predstavit će pristup u kojem javna ulaganja stvaraju osnovu za kasniji razvoj lokalne energetske zajednice. Ulaganja u solarne elektrane na javnim objektima, električnu mobilnost i informiranje građana mogu poslužiti za pripremu budućih zajedničkih projekata. Javne zgrade u tom modelu postaju početna energetska infrastruktura i mjesto praktične primjene novih rješenja.

Općina Tivat predstavit će model prilagođen obalnom području. Takav pristup povezuje ulaganja u obnovljive izvore energije, zelenu mobilnost i lokalnu javnu infrastrukturu. Lokalna uprava pritom razvija energetski model prema vlastitim prostornim i gospodarskim okolnostima.

Završni dio drugog dana bit će organiziran kao praktični laboratorij energetskih zajednica. Sudionici će raditi na konkretnim lokalnim situacijama i mogućim modelima razvoja. Raspravljat će se o ulozi lokalne samouprave kao osnivača ili člana zajednice, o korištenju javnih krovova kao početne infrastrukture, o energetskim zajednicama na otocima i u ruralnim područjima te o potrebi uspostave organiziranog mjesta stručne podrške za nove inicijative.

Takav rad treba povezati regulatorna pitanja iz prvog dana s konkretnim projektima predstavljenima tijekom drugog dana. Sudionici će moći usporediti vlastite lokalne okolnosti s već razvijenim modelima. Moći će procijeniti raspoložive resurse. Moći će identificirati potencijalne članove. Moći će razmotriti moguću početnu investiciju i institucionalne korake potrebne za njezinu realizaciju.

Zaključci radnih skupina bit će objedinjeni u završnom dijelu pod nazivom „Brački zaključci“. Njihova je svrha definiranje praktičnih putova prema uspostavi novih energetskih zajednica. Takav rezultat konferencije treba zadržati fokus na provedivim postupcima i iskustvima s terena.

Konferencija u Bolu održava se u trenutku kada se pitanje energetskih zajednica u Hrvatskoj postupno mijenja. Rasprava više nije ograničena na mogućnost njihovog osnivanja. Prve organizacije već postoje. Pojedini projekti već raspolažu vlastitim iskustvom registracije, ulaganja, proizvodnje i dijeljenja energije. Lokalna samouprava sve češće razmatra vlastitu ulogu u takvim projektima. Projektne organizacije već raspolažu alatima i modelima razvijenima kroz višegodišnji rad u različitim europskim sredinama.

Sljedeća faza zato se odnosi na stvaranje predvidljivih uvjeta za veći broj projekata. Energetska zajednica ne može dugoročno ovisiti o pojedinačnom entuzijazmu članova i snalaženju kroz složene procedure. Za širu primjenu potreban je postupak koji lokalna zajednica može razumjeti, financirati i ponoviti. Potrebni su jasni regulatorni koraci i dostupna stručna podrška. Potrebni su i modeli prilagođeni različitim vrstama sredina.

Za otoke takvi modeli mogu biti posebno relevantni zbog ograničenog prostora, sezonskih razlika u potrošnji, visokog solarnog potencijala i potrebe za većom lokalnom energetskom otpornošću. U gradovima se mogućnosti češće nalaze u javnim zgradama, višestambenim objektima, poduzetničkim zonama i većim skupinama potrošača. Ruralna područja raspolažu drukčijom strukturom objekata, zemljišta i lokalnih gospodarskih aktivnosti. Svaka od tih sredina traži vlastiti tehnički i organizacijski pristup.

Upravo će se takve razlike razmatrati tijekom dva dana konferencije u Bolu. Prvi dan postavit će institucionalna i regulatorna pitanja pred tijela koja mogu utjecati na njihovo rješavanje. Drugi dan prikazat će načine na koje postojeće zajednice i lokalne inicijative već odgovaraju na slične probleme u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama.

Radni jezici konferencije bit će hrvatski i engleski uz osiguran prijevod. Sudjelovanje je besplatno, a prethodna registracija obvezna je za sve sudionike. Prijave su još otvorene putem online obrasca za registraciju. Ažurirani program i popis potvrđenih govornika dostupni su na mrežnim stranicama organizatora. Program se može dodatno mijenjati u skladu s potvrdom sudjelovanja govornika, panelista i partnerskih institucija.

Konferencija je namijenjena postojećim i budućim energetskim zajednicama, energetskim zadrugama, građanima, gradovima, općinama, županijama, razvojnim agencijama, stručnim organizacijama i drugim dionicima uključenima u pripremu lokalnih energetskih projekata. Posebnu praktičnu vrijednost može imati za sredine koje već raspolažu idejom, javnim krovom, zainteresiranim građanima ili lokalnim energetskim potencijalom, ali još nemaju jasan model za prelazak prema realizaciji projekta.

Konferencija se provodi uz podršku nekoliko europskih i međunarodnih projekata. LIFE ISLET, odnosno Innovative Supporting Schemes for Community-Led Energy Transition, sufinancira Europska unija kroz program LIFE na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava broj 101120073. Stavovi i mišljenja izneseni u okviru projekta pripadaju njihovim autorima i ne predstavljaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš. Europska unija i tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za iznesene sadržaje.

Projekt LIFE COMET, usmjeren na razvoj koalicija za građansku energiju u državama istočne Europske unije, financira se sredstvima Europske unije kroz program LIFE pod brojem 101120519. Projekt sufinancira i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Projekt APOLLO, punog naziva APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions, sufinancira se sredstvima Europske unije u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027. Projekt omogućuje razmjenu iskustava i razvoj rješenja između partnerskih područja u trima državama.

Projekt DBU/ECF Fast Forward Energy Communities usmjeren je na ubrzavanje razvoja energetskih zajednica i uklanjanje prepreka njihovoj provedbi u Hrvatskoj. Projekt sufinanciraju Njemačka savezna zaklada za zaštitu okoliša i Europski klimatski fond.

Susret u Bolu tako će povezati nekoliko razina razvoja građanske energije koje se u praksi moraju susresti na istom mjestu. Europska pravila određuju okvir. Nacionalne institucije određuju velik dio uvjeta provedbe. Operator mreže i regulator upravljaju dijelom tehničkih i tržišnih postupaka. Lokalna samouprava raspolaže infrastrukturom i poznaje lokalne potrebe. Građani, zadruge i druge organizacije na kraju moraju iz tih elemenata razviti projekt koji može financijski, tehnički i organizacijski funkcionirati.

Upravo na toj razini energetske zajednice prestaju biti samo koncept energetske politike i postaju konkretni lokalni projekti. Konferencija „Energetske zajednice u praksi“ zato je usmjerena na postupke, modele i iskustva potrebna za taj prijelaz.