MEDiteran GORI, OTOCI SU NA PRVOJ LINIJI: Više od 200 znanstvenika na Visu traži odgovore na pitanja energije, migracija, umjetne inteligencije i budućnosti Europe

Sveučilište VERN’ i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar od 16. do 19. rujna 2026. na otoku Visu organiziraju šesto izdanje međunarodne multidisciplinarne znanstvene konferencije „Mediterranean Islands Conference 2026“, odnosno MIC – Vis 2026, koja će okupiti više od 200 znanstvenika iz različitih dijelova svijeta i otvoriti raspravu o gospodarskim, demografskim, energetskim, društvenim, okolišnim, kulturnim i sigurnosnim pitanjima koja određuju sadašnji položaj i budući razvoj mediteranskih otoka. Dostavljena najava konferenciju smješta u okolnosti aktualnih globalnih gospodarskih i trgovinskih poremećaja, ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i otvorenog pitanja energetske ovisnosti Europske unije.

Konferencija se na Visu održava od 2016. godine, a tijekom deset godina razvila se iz skupa koji je na prvom izdanju okupio više od stotinu stručnjaka iz deset zemalja u međunarodnu znanstvenu platformu s više od 200 najavljenih sudionika 2026. godine. Prvo izdanje održano je od 21. do 24. rujna 2016., a tadašnji program obuhvaćao je 16 područja povezanih s razvojem mediteranskih otoka. Konferencija se nakon toga nastavila održavati svake druge godine, što potvrđuje i Institut Ivo Pilar, čiji je Područni centar Vis osnovan 2021. upravo u kontekstu prethodnog djelovanja MIC-a na otoku.

Razvoj konferencije vidi se i prema broju disciplina uključenih u program. Organizatori su za 2026. definirali područja arhitekture, demografije, energetike, geografije, javnih servisa, kulture i tradicije, medija i komunikacija, migracija, obnovljivih izvora energije, obrazovanja, održivog razvoja, podmorja i biologije, poljoprivrede i ribarstva, poslovanja i gospodarstva, povijesti, sigurnosti, sociologije i psihologije, sporta, turizma te umjetnosti i književnosti. Takva programska postavka omogućuje da se otočna pitanja ne promatraju kao izdvojena tema jedne znanstvene discipline. Demografsko smanjivanje stanovništva, primjerice, neposredno je povezano s dostupnošću javnih usluga, prometom, mogućnostima zapošljavanja, stanovanjem, obrazovanjem i zdravstvenom skrbi, dok razvoj turizma istodobno otvara pitanja gospodarske održivosti, sezonalnosti, infrastrukture, prostora, okoliša i očuvanja kulturne baštine.

Sam Vis pritom nije samo mjesto održavanja konferencije. Otok predstavlja neposredan istraživački prostor u kojem se susreću brojni procesi kojima se MIC bavi, od migracija i demografskih promjena do turizma, energetike, zaštite prirodnih resursa, lokalnog gospodarstva, kulturne baštine i dostupnosti javnih usluga. Veza između Visa i konferencije s vremenom je institucionalizirana i kroz Područni centar Vis Instituta Ivo Pilar, osnovan 2021. godine. Institut izrijekom navodi da je osnivanje centra povezano s prethodnim djelovanjem Mediterranean Islands Conference te da se skup od 2016. svake druge godine održava na Visu u suradnji s VERN’-om i uz podršku Grada Visa.

Šesto izdanje održava se u trenutku kada je položaj europskih otoka dobio dodatno mjesto u politikama Europske unije. Europska komisija je u lipnju 2026. predstavila prvu posebnu strategiju EU-a za otoke, usmjerenu na njihove specifične infrastrukturne, gospodarske, socijalne, energetske i klimatske okolnosti. Među područjima obuhvaćenima tom politikom nalaze se energetska sigurnost, zaštita okoliša, klimatska otpornost i ubrzavanje korištenja obnovljivih izvora energije. To vremenski gotovo neposredno prethodi konferenciji na Visu i daje dodatnu aktualnost dijelu programa koji se odnosi na energetiku, obnovljive izvore, održivi razvoj i gospodarstvo.

Energetsko pitanje posebno je izraženo na otocima zbog njihove fizičke odvojenosti, veličine tržišta, infrastrukture i troškova opskrbe. Europska inicijativa Clean Energy for EU Islands navodi da više od 2.400 naseljenih europskih otoka, unatoč lokalnom potencijalu energije sunca, vjetra, mora i drugih obnovljivih izvora, u velikom broju slučajeva još ovisi o skupom uvozu fosilnih goriva. Problemi nisu ograničeni na samu proizvodnju energije. Analize europskog otočnog energetskog sustava upućuju i na ograničenja elektroenergetskih mreža, sigurnost opskrbe, mogućnosti priključivanja novih obnovljivih izvora, skladištenje energije i upravljanje sustavima koji nisu povezani s velikim kontinentalnim mrežama.

Zbog toga se rasprava o energetskoj neovisnosti otoka sve više pomiče prema konkretnim modelima lokalne proizvodnje, skladištenja i potrošnje energije. Program Clean Energy for EU Islands pruža tehničku pomoć otočnim zajednicama, razvija metodologiju Clean Energy Transition Agenda i podupire izradu lokalnih planova dekarbonizacije. Takvi planovi obuhvaćaju električnu energiju, prijevoz na otoku, prometnu povezanost otoka s kopnom te grijanje i hlađenje. Energetika se zato na konferenciji može promatrati zajedno s prometom, gospodarstvom, javnim servisima, turizmom i demografijom, jer trošak i pouzdanost energije neposredno ulaze u troškove života i poslovanja otočnih zajednica.

Gospodarska pitanja Mediterana 2026. dodatno su povezana s geopolitičkom nestabilnošću, promjenama međunarodne trgovine, energetskim cijenama i tehnološkim promjenama. Europska komisija je tijekom 2026. u energetskim politikama dodatno usmjerila pozornost na smanjenje ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima, ubrzavanje domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, elektrifikaciju i modernizaciju infrastrukture. Za male otočne ekonomije takva pitanja imaju vrlo praktične posljedice jer troškovi prijevoza, energije i logistike ulaze u cijenu gotovo svake robe i usluge.

Drugi veliki sklop konferencijskih tema odnosi se na stanovništvo. Demografija, migracije, sociologija, psihologija, javni servisi i obrazovanje u otočnom kontekstu međusobno su neposredno povezani. Odlazak mlađeg stanovništva smanjuje lokalnu radnu i demografsku bazu, dok starenje stanovništva povećava potrebe za zdravstvenim i socijalnim uslugama. Doseljavanje može djelomično mijenjati takvu strukturu, ali istodobno otvara pitanja integracije, stanovanja, tržišta rada i dugoročnog vezivanja novih stanovnika uz lokalnu zajednicu.

Upravo će tim područjem biti obuhvaćeno jedno od plenarnih izlaganja konferencije. Prema objavljenom programu, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi govorit će o migracijama, starenju stanovništva i demografskim promjenama na hrvatskim otocima. Riječ je o znanstvenoj savjetnici Instituta za istraživanje migracija čiji istraživački interesi obuhvaćaju migracije, starenje, prostorne aspekte demografskih procesa, kvalitetu života i geografiju otoka. U njezinu dosadašnjem istraživačkom radu nalaze se istraživanja promjena u malim otočnim zajednicama, demografije arhipelaga, migracija i starenja otočnog stanovništva te kvalitete života.

Drugi uvodničar, profesor Martin Bak Jørgensen sa Sveučilišta Aalborg u Danskoj, dolazi iz područja istraživanja demokracije, migracija i društva. Sveučilište Aalborg navodi ga kao profesora na Odjelu za kulturu i komunikaciju Fakulteta društvenih i humanističkih znanosti, unutar istraživačkog područja Democracy, Migration and Society. Prema objavljenom programu MIC-a, njegovo plenarno izlaganje naslovljeno je „Place-making through Radical Imaginaries“. Njegovo uključivanje u program otvara prostor za raspravu o tome kako migracije, društvene promjene i različite predodžbe o budućnosti utječu na oblikovanje lokalnih zajednica i prostora.

Treća uvodničarka, profesorica Ana Filipa Vrdoljak, bavi se međunarodnim pravom i kulturnom baštinom. Profesorica je prava na University of Technology Sydney te nositeljica UNESCO Chair in International Law and Cultural Heritage, uspostavljene 2019. godine. Program UNESCO katedre obuhvaća međunarodno pravo i politike kulturne baštine, zaštitu kulture u kriznim okolnostima, prava autohtonih zajednica te odnos kulturne baštine, mira i održivog razvoja. Na Visu će održati izlaganje o raseljavanju, obnovi, migracijama, malim otocima i kulturnoj baštini. Time se kulturna baština u programu povezuje s kretanjem stanovništva i promjenama lokalnih zajednica, a ne razmatra samo kao pitanje očuvanja građevina ili pojedinačnih kulturnih dobara.

Tri plenarna predavanja tako zahvaćaju nekoliko područja oko kojih se koncentrira velik dio suvremene otočne problematike. Jørgensen se bavi društvom, migracijama i stvaranjem mjesta, Vrdoljak migracijama i kulturnom baštinom, a Klempić Bogadi migracijama, starenjem i demografskim promjenama hrvatskih otoka. Plenarna sesija prema trenutačno objavljenom rasporedu održava se u četvrtak 17. rujna od 9:30 do 12 sati u Hrvatskom domu u Visu.

Program se nakon plenarnih predavanja nastavlja paralelnim i tematskim znanstvenim sesijama. Već objavljeni raspored pokazuje koliko široko organizatori tumače razvoj otoka. Među prijavljenim temama nalaze se kružno gospodarstvo i povjerenje potrošača, gospodarski odnos otoka i njihova zaleđa u digitalnom dobu, upravljanje krizama te niz drugih radova raspoređenih prema konferencijskim područjima. Takav format omogućuje usporedbu istraživanja različitih zemalja i otočnih sredina te prijenos metoda i iskustava između istraživača koji inače rade unutar odvojenih disciplina.

Umjetna inteligencija, koju dostavljena medijska najava izrijekom navodi među okolnostima u kojima se konferencija održava, također mijenja dio pitanja o budućnosti otoka. Njezina primjena može se odnositi na upravljanje turističkim tokovima, obradu podataka o stanovništvu, optimizaciju potrošnje energije, obrazovanje na udaljenim područjima, digitalizaciju javnih usluga, medije, komunikaciju i poslovanje. Istodobno, male zajednice imaju ograničeniji broj stručnjaka, institucija i infrastrukturnih kapaciteta za uvođenje takvih sustava. Zbog toga tehnološki razvoj na otocima nije samo pitanje dostupnosti novih alata, nego i dostupnosti ljudi, podataka, digitalne infrastrukture i organizacijskih kapaciteta potrebnih za njihovu primjenu.

Turizam ostaje jedno od zasebnih područja konferencije, ali ga je teško izdvojiti iz pitanja prostora, stanovanja, prometa, energije, vode, otpada, kulture i demografije. Na otocima s velikim sezonskim razlikama broj korisnika infrastrukture može se u kratkom razdoblju višestruko povećati, dok ista infrastruktura tijekom ostatka godine služi znatno manjem broju stalnih stanovnika. Takva struktura stvara vrlo različite potrebe tijekom godine i postavlja pitanje kako dimenzionirati promet, opskrbu, gospodarenje otpadom, javne službe i energetsku infrastrukturu bez stvaranja nerazmjernih troškova za lokalnu zajednicu.

Slično vrijedi za poljoprivredu i ribarstvo. Otočna proizvodnja hrane ovisi o raspoloživom zemljištu, vodi, radnoj snazi, troškovima prijevoza, klimatskim uvjetima i mogućnosti plasmana proizvoda. Ribarstvo je dodatno povezano sa stanjem morskih ekosustava, pravilima upravljanja resursima i gospodarskim pritiscima. Zbog toga su u program uključeni i podmorje i biologija, što omogućuje povezivanje ekonomskog korištenja mora s istraživanjima njegova ekološkog stanja.

Sigurnost je također navedena kao posebno konferencijsko područje. U mediteranskom prostoru taj pojam obuhvaća različite razine, od sigurnosti opskrbe energijom i hranom do pomorske sigurnosti, upravljanja krizama, klimatskih rizika i otpornosti lokalnih zajednica. Otočni položaj dodatno mijenja način odgovora na požare, ekstremne vremenske prilike, prekide prometnih veza ili poremećaje u opskrbi jer je pristup ljudstvu, opremi i alternativnim pravcima ograničeniji nego na kopnu.

Konferencija 2026. nastavlja kontinuitet znanstvenog rada koji nije ograničen na četverodnevni susret na Visu. Nakon trećeg izdanja MIC-a, održanog 2020. u pandemijskim okolnostima u hibridnom formatu, objavljen je zbornik s 54 odabrana rada autora iz Hrvatske i niza drugih zemalja. Na toj je konferenciji sudjelovalo više od stotinu znanstvenika i stručnjaka iz više od 15 država. Peto izdanje 2024. okupilo je više od 150 znanstvenika iz svijeta, pri čemu su među istaknutim temama ponovno bile demografija, migracije i energetika. Najavljenih više od 200 sudionika za 2026. tako predstavlja nastavak rasta skupa u odnosu na prethodna izdanja.

Službena stranica konferencije navodi da se radne konferencijske sesije održavaju od 16. do 19. rujna, dok je rok za dostavu cjelovitih znanstvenih radova 6. prosinca 2026. Time konferencijski proces završetkom susreta na Visu nije zaključen, nego se nastavlja pripremom radova i njihovim znanstvenim oblikovanjem nakon rasprava održanih tijekom konferencije.

Uz znanstveni dio, ovogodišnje izdanje uključuje međunarodni studentski fotografski natječaj „The Soul of the Mediterranean“. Natječaj je bio otvoren studentima bez obzira bave li se fotografijom profesionalno ili iz hobija, a zadatak je bio fotografijom interpretirati Mediteran, njegove ljude, prostor, kulturu, svakodnevicu, prirodu i atmosferu. Stručni žiri činili su Jasenko Rasol, Sara Horvatić i Zoya Mitrofanova.

Rezultati natječaja u međuvremenu su objavljeni. Stručni žiri odabrao je 15 fotografija za izložbu MIC – Vis 2026. Prvo mjesto osvojila je fotografija „Pomalo“ Vanje Mihajlova s Umjetničke akademije u Splitu, drugo „Jadrija 100“ Leonarde Prpić sa Sveučilišta VERN’, a treće „The Legacy of the Sea“ Lare Kružić sa Sveučilišta Donja Gorica u Tivtu. Za troje najbolje rangiranih autora predviđene su nagrade tvrtke Aviteh, sponzora izložbe.

Izložba će biti otvorena u sklopu početka konferencije u Hrvatskom domu u Visu. Dostavljena medijska najava navodi svečano otvorenje u srijedu 16. rujna 2026. s početkom u 19:30 sati, nakon čega je predviđeno otvorenje izložbe te druženje i prigodni domjenak. Na trenutačno objavljenom mrežnom rasporedu konferencije, međutim, navodi se registracija od 17:00 do 19:30, otvorenje od 19:00 do 20:00 te izložba i piće dobrodošlice od 20:00. Budući da postoji razlika između službene medijske najave od 10. rujna i trenutačno dostupnog mrežnog rasporeda, za objavu namijenjenu medijima preporučljivo je koristiti termin iz najnovije službene pozivnice organizatora, odnosno 19:30 sati, uz završnu provjeru neposredno prije distribucije.

Organizacijski okvir konferencije uključuje visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske i pokroviteljstvo Grada Visa. Prema dostavljenoj najavi, partneri ovogodišnjeg izdanja su Francuski institut, Hrvatska turistička zajednica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zajednica bokeljskih Hrvata, Rab Film Festival i Aviteh. Suradnja s Gradom Visom pritom ima kontinuitet od prvog izdanja konferencije, dok je Francuski institut već naveden kao partner u ranijoj službenoj najavi izdanja 2026.

MIC – Vis tijekom deset godina pokazuje i kontinuitet organizacijskog partnerstva VERN’-a i Instituta Ivo Pilar. Prva konferencija 2016. okupila je više od stotinu stručnjaka iz deset zemalja, druga je 2018. prema podacima VERN’-a okupila više od 150 znanstvenika, uz više od stotinu znanstvenih radova i 18 tematskih područja, treća je 2020. zbog pandemije održana hibridno s više od stotinu sudionika iz više od 15 zemalja, a peta je 2024. ponovno okupila više od 150 znanstvenika. Šesto izdanje, s više od 200 najavljenih znanstvenika, najveće je prema broju sudionika navedenom u dostupnim službenim najavama.

Za medijsko praćenje konferencije posebno su relevantni svečano otvorenje 16. rujna u Hrvatskom domu, otvorenje studentske izložbe „The Soul of the Mediterranean“ te plenarna sesija 17. rujna s Martinom Bakom Jørgensenom, Anom Filipom Vrdoljak i Sanjom Klempić Bogadi. Program nakon toga prelazi na specijalizirane znanstvene sesije kroz koje se obrađuju gospodarska, društvena, okolišna, tehnološka i kulturna pitanja Mediterana.

Mediterranean Islands Conference 2026 time se održava u drukčijim okolnostima od prvog skupa iz 2016. U međuvremenu su energetska sigurnost, migracije, starenje stanovništva, klimatska otpornost, digitalizacija i umjetna inteligencija postali još neposredniji dio upravljanja otočnim zajednicama, dok je Europska unija upravo 2026. predstavila posebnu strategiju za svoje otoke. Konferencija na Visu okuplja istraživače iz disciplina koje se tim problemima bave iz različitih perspektiva i stavlja njihove radove u isti program, na otoku na kojem se velik dio tih pitanja može promatrati u stvarnom lokalnom okruženju.

Službene informacije, program i raspored konferencije dostupni su na službenoj stranici MIC – Vis 2026. U dostavljenoj najavi kao kontakt za medije naveden je Odjel za komunikacije Sveučilišta VERN’, odnosno Vanja Koljan, a dokument je datiran 10. rujna 2026.